Žuravanski mir| Vrsta | Mirovni sporazum |
|---|
| Potpisan | 17. oktobar 1676. (1676-10-17) |
|---|
| Lokacija | Žuravno |
|---|
| Strane |
|
|---|
Žuravanski mir (turski: İzvança Antlaşması; poljski: rozejm w Żurawnie) potpisan je 17. oktobra 1676. u gradu Žuravno, u bici za Žuravno.[1]
Sporazumom, koji su potpisali Poljsko-Litvanska Unija i Osmansko Carstvo, okončana je druga faza Poljsko-osmanlijskog rata (1672–76). Sporazum je revidirao raniji Bučački mir iz 1672. i bio je povoljniji za Savez, koji više nije morao plaćati danak, i koji je povratio oko jedne trećine ukrajinskih teritorija izgubljenih Bučačkim mirom.[2] Također je podrazumijevao da se Tatarima iz Lipke daje slobodan individualni izbor da li žele da služe Osmanskom Carstvu ili Poljsko-litvanskom savezu.
Da bi ratifikovao ugovor, Savez je u Istanbul poslao Jana Gninskog, vojvodu Chelmno vojvodstva, gdje je boravio u periodu od 1677 do 1678, ali je u međuvremenu poljski Sejm odbio da ratifikuje dokument. Ubrzo nakon toga izbio je Veliki turski rat. Nakon Karlovačkog mira, Podolija je vraćena Poljskoj.
Također pogledajte
Reference
