Svištovski mir

Svištovski mir

Vrsta	Mirovni sporazum
Potpisan	4. august 1791. (1791-08-04)
Lokacija	Svištov, Osmansko Carstvo (danas Bugarska)
Strane	Habsburška Monarhija Osmansko Carstvo
Posrednici	Kraljevina Velika Britanija Pruska Republika Nizozemska
Potpisnici	Peter Philipp Herbert, baron od Rathkeala Nikola II Esterházy Abdullah Birri Efendi

Mir je potpisan u maloj kući lijevo

Svištovskim mirom okončan je posljednji austrijsko-turski rat. Uz posredovanje Velike Britanije, Pruske i Nizozemske,^[1] potpisan je u Svištovu u današnjoj Bugarskoj 4. augusta 1791.^[2] Sporazum je napisan na francuskom i turskom jeziku.^[1]

Pozadina

Habsburška Monarhija potisnuta je u prvoj godini rata, ali je potom osvojila Beograd i ostvarila drugu pobjedu kod Calafata 1790. Austrijski saveznik, Rusija, također je bila veoma uspješna, ali Austriji je prijetila invazija Pruske.^[3] Također, izbila je Francuska revolucija i zahtijevala hitnu pažnju Austrije. Pod tim pritiskom Austrija je prihvatila vrlo male dobitke od rata: samo su grad Orșovu i nekoliko manjih mjesta (Cetingrad, Drežnik, Lapac, Srb)^[4] na hrvatskoj granici ustupljeni Habsburškoj Monarhiji.^[5]

Ovim mirom okončani su osmansko-habsburški ratovi. Austrija nije učestvovala u ratovima protiv osmanlija koje je predvodila Rusija tokom 19. i 20. stoljeća.^[6] Obje zemlje na kraju će se suočiti s Francuskom u Ratu Druge koalicije, uprkos različitim kampanjama protiv istog neprijatelja u srednjoj Evropi i Egiptu. Tokom Drugog osmansko-egipatskog rata Austrija je zajedno s Britanijom spasila svog starog rivala od ranog kolapsa protiv Egipta na čelu s Muhamedom Alijem. Dvije zemlje na kraju su se udružile protiv saveznika u Prvom svjetskom ratu, pri čemu su Osmanlije slale trupe u Galiciju, a Austro-Ugari u Gazu prije nego što su zajedno propale.

Po okončanju turskog rata, Austrija se pridružila Pruskoj Pilnickom deklaracijom 27. augusta, odrekavši se svake ekspanzije na račun Osmanskog Carstva. Zauzvrat, Pruska je obećala da se neće širiti na istok niti podržati Brabantsku revoluciju. Obje zemlje obavezale su se da će intervenirati u Francuskoj ako se razne evropske sile slože da je to neophodno.

Također pogledajte

• Kočina krajina

Reference

1. Karl-Heinz Ziegler (2004). "The Peace Treaties of the Ottoman Empire". u Randall Lesaffer (ured.). Peace Treaties and International Law in European History: From the Late Middle Ages to World War One. Štamparija Univerziteta u Cambridgeu. str. 358.
2. Jeremy Black (1994). British Foreign Policy in an Age of Revolutions, 1783-1793. Štamparija Univerziteta u Cambridgeu. str. 263.
3. Virginia Aksan (2007). Ottoman Wars: An Empire Besieged. Taylor & Francis. str. 138.
4. "Svištovski mir" (jezik: hrvatski). Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav Krleža".
5. Charles W. Ingrao (2000). The Habsburg Monarchy, 1618–1815. Štamparija Univerziteta u Cambridgeu. str. 210.
6. John Acton (1904). The Cambridge Modern History. Macmillan & Company. str. 334.

Dodatna literatura

• Sima Ćirković (2004). The Serbs. Malden: Blackwell Publishing. ISBN 9781405142915.
• Barbara Jelavich (1983). History of the Balkans: Eighteenth and Nineteenth Centuries. 1. Štamparija Univerziteta u Cambridgeu. ISBN 9780521252492.