Palinićev bosanski zbornik (kodeks),[1] nazivan i Palinićev grbovnik, predstavlja jednu od brojnih kopija poznatog Ilirskog grbovnika. Grbovnik je rađen za obitelj Vojković-Palinić. On se nalazi u Arhivu HAZU u Zagrebu. Ima 90 listova dimenzija 10x15 cm. Prema vodenim znakovima datira se krajem 16. i početkom 17. vijeka. Sadržaj čitavog kodeksa dijeli se na dvije cjeline. Prvih 47 listova su grbovi (njih 47) posvećeni jugoistočnoj Evropi (zemlje i obitelji). Drugi dio čine prepisi pjesama pisanih bosančicom iz osmanskog vremana, te jedan ferman Mehmeda IV upućen 1651. kadijama Jajca i Banja Luke.
Iako je ovaj grbovnik improvizacija, sačinjena na osnovu zahtjeva jedne obitelji u težnji da se domogne plemićkog dostojanstva, ipak on je urađen od strane osobe koja je bila upućena u heraldiku, kao i u prošlost pojedinih rodova i porodica. Palinićev grbovnik je stariji od Fojničkog grbovnika, koji je od svih poznatih prepisa najljepši primjerak grbovnika.
Reference
- ^ M. Traljić, Seid. Palinićev bosanski zbornik. Izvorni znanstveni članak. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol. 1 No. -, 1954.
Vanjski linkovi
Seid Traljić, Palinićev bosanski zbornik, Zbornik Historijskog instituta JAZU 1, Zagreb 1954.
