Nekropola Potkuk u Gornjoj Bitunji, općina Berkovići, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1] Proglašena je i za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Lokacija
Područje Bitunje se nalazi oko 8 kilometara jugoistočno od Stoca, a od općinskog centra Berkovića oko 28 km. Bitunja se dijeli na Donju i Gornju Bitunju u kojoj je i zaselak Zabrđe. U Zabrđe se stiže sa puta Stolac-Ljubinje, skretanje na istočnu stranu kod betonske čatrnje Novakinja (prije prevoja na Žegulji).
Stećci Gornje Bitunje (Zabrđa) situirani su na četiri lokaliteta, poznata pod sljedećim nazivima: Potkuk, Lokve, Zakuk i Baba. Centralni dio područja na kojem su nekropole je krečnjačka stijena Kuk koja je korištena kao kamenolom za okolne nekropole.
Historija
Područje Bitunje je pripadalo srednjovjekovnoj Humskoj župi Dubrava koja je graničila sa župama Dabar, Popovo, Žaba, Luka i Večerić. Župa Dubrave se spominje u dubrovačkom spisu od 13. oktobra 1285, a zatim u više dokumenata iz 1405, 1406, 1443, 1444, 1449. godine.
Arheologija i opis
Zauzima prostor 70x40 m. Na nekropoli ima preko 200 stećaka. Osim 2 sanduka sa postoljem isklesanih u jednom komadu, 2 sljemenjaka i 5 masivnih ploča, dužine i širine preko 2 m te visine do 0.3 m, svi ostali spomenici su u obliku sanduka. Ukrašeno je 45 spomenika. Ukrasi su izvedeni u plitkom reljefu, izuzev na nekoliko primjeraka na kojima su urađeni tehnikom urezivanja. Na ukrašavanju spomenika radilo je više majstora. Najčešći je prikaz jelena pojedinačno ili lova.
Stećak br. 15 je među nekoliko reprezentativno ukrašenih. Sa sjeverne strane je friz od dvije linije koje se prepliću i uokviruju sedam elipsastih medaljona. U svakom je po jedna ptica. Ispod friza je motiv ženskog kola sa 4 figure koje se drže za ruke. Na jednom kraju je velika muška figura koja drži u jednoj ruci dugačak mač. Između žena su male ženske figure. Suprotni kraj kola završava malom ženskom figurom koja ima ispružen veliki dlan u visini ramena. Na južnoj strani je prikaz lova na jelena kao na spomenicima br. 8 i 9. Na zapadnoj strani je širok friz od povijene lozice.
Ostale tri nekropole u Bitunji
Nekropola Lokve proglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]
Nekropola Zakuk roglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]
Nekropola Baba proglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5]
Također pogledajte
Literatura
- Šefik Bešlagić, Naše starine, IX, Sarajevo, 1964, 79-101. -Stećci u Bitunji
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA
- Marko Vego, Zbornik srednjevjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine knj. III. Sarajevo: Zemaljski muzej, 1964
Reference
Vanjski linkovi
