Igumenica (grčki: Ηγουμενίτσα, albanski: Gumenicë, ili Gumenica) je lučki grad u sjeverozapadnoj Grčkoj. Igumenica je glavni grad prefekture Tesprotije. antičko ime grada bilo je Titani.
Igoumenica je pitoreskni mali grad sa puno zelenila, i lijepih plaža, okružen zelenim planinama.
Historija
U antička vremena Igoumenica je bila poznata kao grad Titani, (Gitani, Gitana, Goumani) - to je bio jedan od najvažnijijih gradova Kraljevstva Tesprotija koji se za vrijeme 4. vijeka pne. prostirao na površini od 28 hektara. Dužina njegovih gradskih zidina bila je 2 400 metara. To je bio grad sa četvoro gradskih vrata, nutarnje zidine u obliku srpa, dijelile su grad na pola. Najsjevernija kružna kula, nalazila se na brdu iznad grada i vjerojatno je služila i kao vjersko svetište. Suvremena arheološka iskapanja, - otkrila su gradsko kazalište za 2, 500 gledaoca i ostatke dva hrama.
Titani je bio sjedište susreta Epirskog saveza (Livi 42.38.1). Poveznica između Tesprotije i rijeke Tijamis, gradska akropola imala je lijep polukružni toranj, malo kazalište, kule i kapije koje su još uvijek vidljive. Rijeka Tijamis (Kalamas) u to vrijeme vjerojatno je bila plovna do tog mjesta.
Grad je razoren za Rimske republike167. pne., kasnije je uključen u Rimsko carstvo. Za otomanskih vremena Igumenica je bila mala orjentalna palanka koja je imalo mješano stanovništvo, sastavljeno od Grka, Albanaca (Čama), i Turaka.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Igumenica je bila prva linija fronta za napada Kraljevine Italije na Grčku 1940., tad su Grci brojno stanovništvo albanskih muslimana Čama internirali u logore. Zatim su Igumenicu okupirali Talijani, koji su brojne muslimanske Čame iskoristili kao svoje kolaboracioniste, pomogli su osnivanje - paravojnih snaga; Kosla i balističkih (Balli Kombëtar Çam) bataljona i terorističku organizaciju Këshilla (Ćešila). Njihovi sljedbenici su zapalili Igumenicu.[1]
Nakon Drugog svjetskog rata iz Igumenice i njene bliže okolice iselili su se, ili su protjerani gotovo svi muslimanski Čami i preostali Turci, tako da je danas Igumenica gotovo potpuno grčki grad.
Promet
Igumenica je ulazna (i odlazna) luka za mnoge motorizirane turiste i autoprijevoznike koji dolaze u Grčku iz zapadne Evrope, velikim trajekt]]ima iz talijanskih luka (Venecija, Trst,Ancona, Bari). Promet Igumenice osobito se jako pojačao 1990 -ih nakon ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije. Taj trajektni prijevoz je praktički preuzeo sav bivši tranzitni promet ex Jugoslavije koji je 1990 bio vrijedan oko 2 000 000,00 $ na godinu. Promet Igumenice pojačao se je i izgradnjom 670 km dugog autoputa Egnatia Odos, koja spaja gradove sjeverne Grčke (i koji djelomično ide po istoj trasi kao i antička Via Egnatia, on počinje (završava) u Igumenici.
Klimatske prilike
U Igumenici ima puno kiše za grčke prilike, i to oko 1 100 mm. Za usporedbu u Ateni padne prosječno samo 380 - mm, a na Kreti 640 -mm, ali u Janjini i do 1 300 - mm.
