Koncentracioni logor "Omarska" ili Rudnik Omarska je bio koncentracioni logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine za vrijeme rata u BiH.
Logor su organizirali lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja 1992. godine. Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.
Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimenog dijela u općini Prijedor. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.
Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije, zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka. Kroz logor "Rudnik Omarska" prošlo je više hiljada ljudi.
Sudski procesi
Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima.
Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Do sada su u preko 50 masovnih grobnica pronađeni ostaci preko dvije hiljade ljudi.
Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru [1] [2]. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.
Memorijalno obilježje
Pokrenuta je inicijativa da se ovo strašno mučilište i stratište obilježi dostojnim spomen-obilježjem. Ono bi uz spomenik žrtvama fašističkog terora Drugog svjetskog rata na Mrakovici, bilo važno mjesto na kojem bi se buduće generacije opominjale na opasnosti fašizma. Nakon odluke[nedostaje referenca] firme Mittal Steel (danas Arcelor Mittal), da se u Omarskoj napravi Memorijalni centar (pres-konferencija u Banjoj Luci 1.12.2005.), inicijativi se usprotivio načelnik općine Marko Pavić[nedostaje referenca], nakon čega je Mittal 20.2.2006. zamrznuo već pokrenut projekat za gradnju.
U julu 2012. godine, uoči početka Ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012, preživjeli iz koncentracionog logora položili su pravo da toranj ArcelorMittal Orbit, najviše građevine u Velikoj Britaniji, koja se nalazi u Olimpijskom parku pored Olimpijskom stadiona, iskoriste kao Memorijalno obilježje Omarska u egzilu.[3][4]
Preživjeli logoraši tvrde da je ArcelorMittal-ov Orbit, izgrađen željeznom rudom iz rudnika Omarska u kojoj možda ima i ljudskih kostiju žrtava, "tragično isprepleten sa historijom ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i da baca krvavu sjenu na grad London, Ujedinjeno Kraljevstvo i Olimpijske igre”.[3][5] Bivši logoraši su od ArcelorMittala tražili da se omogući slobodan pristup lokaciji bivšeg koncentracionog logora Omarska i da se konačno izgradi memorijalno obilježje žrtvama u sklopu rudnika u Omarskoj, kao što je to prethodno i obećano. Sve dok se to ne desi, smatramo londonski ‘Orbit’ našim spomenikom u progonstvu”.[3]
Tek 2013. godine Pavić je, nakon sastanka sa Marry Ann Hennessey iz Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, izjavio da se neće protiviti gradnji Memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska[nedostaje referenca].
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
|
|---|
|
| Strane | |
|---|
| Uvod | |
|---|
| 1992. | |
|---|
| 1993. | |
|---|
| 1994. | |
|---|
| 1995. | |
|---|
| Zločini | |
|---|
| Aspekti | |
|---|
|
