Careva džamija nalazi se u Carevoj mahali, na jednom istaknutom brežuljku zvanom Kavala, na prostoru između rijeka Drine i Ćehotine, a iznad nekadašnjeg srednjovjekovnog otvorenog trga zvanog Pazarište.[1]
Evlija Čelebija bio je u Foči 1664. i ostavio je vrijedne podatke o tom mjestu u svom putopisu.
Šeher Foču je osvojio Ebul-Feth sultan Mehmed han godine 1465. (hidžr. 869). Foča se prostire duž obale velike rijeke Drine od istoka prema zapadu. Veliki šeher nalazi se u kotlini na ravnom i prostranom mjestu. Ima 18 mahala i 2166 na sprat tvrdo zidanih kuća. Deset ih je muslimanskih, a osam bugarskih, srpskih i latinskih. Ima sedamnaest islamskih bogomolja. Između svih ističe se džamija sultana Bajezida Velije u staroj čaršiji. To je starinska bogomolja, građena od tvrdog materijala u klasičnom stilu. Ima drveno kube, pokrivena je olovom i ima jednu munaru.
– Evlija Čelebija
Natpis u stihovima na arapskom jeziku isklesan je na kamenoj ploči, veličine 60x90 cm, uzidanoj nad ulazom u džamiju. Natpis je smješten u osam četvrtastih polja. Pismo: lijep dželi-nesh. Tekst natpisa djelomično vokaliziran. Podloga natpisa obojena plavom, a slova običnom crnom bojom. Godina gradnje je 1500/1501.[3] Posljednji put džamija je temeljito popravljana 1926. godine.
Careva džamija u Foči je zapaljena, a munara minirana u aprilu 1992. Obnovljena je 2016. godine.[1]
Opis
Careva džamija prema prostorno-tlocrtnom rješenju pripada tipu jednoprostornih džamija sa četverostrešnim krovom i kamenom munarom visokom 32 metra. U Bosni i Hercegovini ovih džamija ima mnogo više nego potkupolnih. Vanjske dimenzija su 10,65 x 19,00 m. Džamija ima otvoreni prostor sofa i zatvoreni centralni molitveni prostor. Izvedena od pritesanog kamena debljine 110 cm sa relativno niskim krovom pokrivenim crijepom, nekada ćeramidom. Mahfil je drvene konstrukcije, mihrab i mimber su kameni, jednoličnog rješenja i bez naročite dekoracije. Portal je rađen u kamenu i dekoriran polihromno obrađenim ornamentima, a iznad vrata je ploča sa natpisom.[1]
Harem uz džamiju
Uz Carevu džamiju, sa dvije njene strane, nalazi se harem sa brojnim nišanima, ali su to najvećim dijelom spomenici iz novijeg doba, jednostavne obrade i veći dio njih su bez natpisa. Među nišanima sa natpisima je interesantan spomenik Fatime sultanije (princeze) sa natpisom o obnovi njenog nadgrobnog spomenika iz 1826. godine. Pretpostavlja se da je princeza Fatima kći sultana Bajezida II. Narodno predanje kaže da je Fatima sultanija bila udata za nekog Čengića u Foči. Ovaj spomenik 1950. stavljen je pod zaštitu države.[1][3]
Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini (str. 23-75), Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1956.
Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1983.
Husref Redžić, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Islamska umjetnost, Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd, 1984.
Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
Evlija Čelebija, Putopis, Izdavačko preduzeće Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.
Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, Islamska epigrafika u BiH, knjiga II, 1998.
Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 1999.
Ekrem Hakkı Ayverdi, Avrupa'da Osmanli Mimari Eserlera Yugoslavya II, 3. kitab, Istanbul, 2000.
