Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, skupa sa haremom džamije i devet mezara sa natpisima.[2][3][4] Džamija se nalazi u donjem dijelu Bihaća, na trgu, Bosanska ulica.
Današnja džamija Fethija se smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području Bosne i Hercegovine. Svojom arhitekturom utjecala je na oblikovanje džamija u Bosanskoj Krajini (stvaranje nešto izduženijeg prostora za molitvu, primjena izduženih prozora, pravougaoni izduženi prozori).
Opis
Glavni ulaz za džamiju
Uz ulazni dio objekta je formiran mahfil dubok 6,00 m, u dvije etaže, čime je korisno upotrijebljena velika visina objekta. Mahfil je izveden u drvenoj konstrukciji i oslanja se na šest drvenih stubova sa sedlima postavljenim u tri poprečna reda i u dvije etaže. Ovakav princip postavaljanja dubokog mahfila, dobijen je prostor koji odnosom širine i visine odgovara džamiji.
Munara je izgrađena od kamena od koga je urađen i objekt i podignuta je na mjestu srušenog gotičkog tornja. Osnova postamenta munare je pravougla i njegova visina je nešto manja od visine vijenca objekta. Dimenzije postamenta munare iznose 2,73x1,55 m. Svi vijenci su, kao i šerefe munare, bogato dekorirani, a dekoracije su u vidu tordiranog užeta i loptastih istaka. Vrh kace munare je ukrašen.
Galerija
Drugi ugao Fethija džamije
Munara Fethija džamije
Mezarje uz džamiju
Literatura
Marko Vego, Crkva sv. Ante (Fethija džamija), Naše starine, str. 255-268, 1954.
Enisa Jusić, Srednjevjekovna crkva sv. Antuna – sadašnja džamija Fethija u Bihaću, Zbornik krajiških muzeja VII, str. 169. – 177.
Lopašić, Radoslav, Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb 1890.
Šišić, Ferdo, Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba, Zagreb, 1902.
Truhelka, Ćiro, Sredovječni spomenici Bosanske Hrvatske, Hrvatsko kolo XXIII, Zagreb, 1942.
Dr Ekrem Hakki Ayverdi, AVRUPA 'DA OSMANLY MIMARI ESERLERI, II f.3 kitab, Baha Matabaasi Istambul, 1981.
Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga 3, 3. izdanje, Biblioteka kulturno naslijeđe, Sarajevo –Publishing, 1998. str. 61 – 65.
Bećirbegović, Madžida, Džamije sa dvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo-Publishing, str. 70,71., 1999.
Izvještaj o arheološkom iskopavanju Fethija džamije 2000., Muzej Pounja Bihać, 2000/2002, Mrgić – Radojčić, Jelena, Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne, Beograd, 2002.
.jpg)
.jpeg)
.jpg)
