Arsenije Njegovan, glavni junak, je predratni bogati Beograđanin, rentijer i vlasnik mnogobrojnih kuća prema kojima čitavog života gaji veliku strast. Nakon što je dvadeset sedam godina proveo u dobrovoljnoj izolaciji, skrivajući se u kući na Kosančićevom vijencu, Arsenije izlazi iz svoga doma 3. juna1968. i susreće se sa poslijeratnim, izmjenjenim Beogradom. On i dalje ne shvaća da su mu kuće odavno oduzete i da je njegov najveći strah već ostvaren.
Iz perspektive glavnog junaka predstavljeni su neki od najvažnijih događaja iz srpske historijedvadesetog vijeka: martovske demonstracije u 1941., bombardiranje i okupacija Beograda u Drugom svjetskom ratu, dolazak komunista na vlast, nacionalizacija imovine i studenstki protesti iz 1968. Historija je u „Hodočašću” ironijska struktura koja pokazuje kako se ponovljene sekvence prošlosti u životu istoga junaka pretvaraju u ruganje ideološkim i utopijskim projektima, čija je žrtva Arsenije Njegovan. U takvoj ulozi on postaje protagonista tragi-farse. Otud je i slika njegovog gordog posrtanja u sudaru sa historijom, koju ne razumije i ne prihvaća, u isti mah komična i groteskna.[2] Pojedini likovi iz „Hodočašća Arsenija Njegovana” pojaviće se u Pekićevim kasnijim književnim ostvarenjima, dok će historija čitave loze Njago/Njegovan biti predmet sedmotomnog romana Zlatno runo.[3] Povodom obilježavanja pedesetogodišnjice dodeljivanja NIN-ove nagrade2004. „Hodočašće Arsenija Njegovana” našlo se na petom mjestu najboljih romana koji su ovijenčani ovom književnom nagradom.
Reference
↑Ilić, Branko (2021). „Homodijegetički roman Borislava Pekića: početak srpske postmoderne”. Узданица18: 53-68.
↑Petar Pijanović, „Fantastični realizam Borislava Pekića”, pogovor u: Pekić, Borsilav (2004). Hodočašće Arsenija Njegovana. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. str. 311.
↑Milošević, Nikola (1984). „Borislav Pekić i njegova mitomahija”. Odabrana dela B. Pekića, prva knjiga. Beograd. str. 39.
Bibliografija
Ilić, Branko (2021). „Homodijegetički roman Borislava Pekića: početak srpske postmoderne”. Узданица18: 53-68.
Manić, Željka (2012). Promene u posleratnom Beogradu prema romanima naših pisaca. Filozofski fakultet. Univerzitet u Beogradu.
Mustedanagić, Lidija (2002). Groteskni brevijar Borislava Pekića: groteskno oblikovanje romana "Hodočašće Arsenija Njegovana", "Kako upokojiti vampira" i "1999". Novi Sad: Stylos.
Pijanović, Petar (1991). Poetika romana Borislava Pekića. Beograd: Prosveta.