7. 1. - Kontroverza Pinchot–Ballinger: predsednik Taft otpustio direktora šumarija Gifforda Pinchota zbog njegove kritike ministra unutrašnjih poslova Richarda Ballingera - progresivni republikanci na čelu sa Rooseveltom su ljuti, što vodi rascepu u stranci i Wilsonovom izboru 1912.
7. 1. - Hubert Latham leti avionom na visini od 1.100 metara, u julu će ostvariti još jedan rekord, na 1.384 metra.
7 - 9. 1. - U Beogradu održana prva konferencija socijaldemokratskih partija Balkana, protive se nacionalizmu i militarizmu.
8. 1. - Ugovor iz Punahe: Britanska Indija garantuje nezavisnost Butana uz preuzimanje njegovih međunarodnih odnosa.
17. 1. - Velika januarska kometa ili Dnevna kometa je u perihelu, možda najsjajnija u 20. veku (vidljiva je i u Beogradu narednih dana).[1]
Potopljena metro stanica u Parizu
19. 1. - U Carigradu izgorela sultanova palata Çırağan, u kojoj su odnedavno održavana zasedanja parlamenta (razrez za opravku je narednih dana uveden [i] u Novopazarskom sandžaku, gde je već veliki poreski teret[2]).
21. 1. - Sena se izliva i izaziva Veliku poplavu u Parizu - najviši vodostaj je 28. januara.
25. 1. - Sporazum bana Tomašića i Hrvatsko-srpske koalicije (objavljen pola godine kasnije): proširenje izbornog reda u Hrvatskoj i donošenje nove "željezničarske pragmatike", bez uredbe o madžarskom službenom jeziku. Osuđeni na prošlogodišnjem Veleizdajničkom procesu biće oslobođeni.
10. 2. - Izbori u UK daju blokirani parlament, liberalni premijer H. H. Asquith ima samo dva glasa više od koalicije konzervativaca i unionista, podržavaju ga irski nacionalisti i laburisti (aktuelna je ustavna kriza, nastala kada je Dom lordova odbacio "Narodni budžet").
20. 2. - Proglašen Zemaljski statut - ustav Bosne i Hercegovine - ustanovljen Bosanski sabor ograničenih prava, koji je na konfesionalnoj i socijalnoj osnovi bio organizovan na po tri kurije; vrhovna uprava su i dalje Zajedničko ministarstvo finansija AU i činovnička Zemaljska vlada.
20. 2. - Ustreljen egipatski premijer Boutros Ghali (deda budućeg generalnog sekretara UN), umire sledećeg dana.
1. 3. - Lavina u mestu Wellington, Washington bacila vozove iz depoa u dolinu - sa 96 mrtvih, najgora lavina u SAD. Samo tri dana kasnije se događa najgora kanadska lavina, u mestu Rogers Pass, British Columbia, sa 63 mrtvih.
3. 3. - BiH: carevo pismo zajedničkom ministru finansija Burijanu - rešavanju agrarnog pitanja da se pristupi dobrovoljnim otkupom.
7. 3. - Osnovan grad Hollandia - danas Jayapura, glavni grad indonežanske Papue.
10. 3. - U Denveru osnovana Shwayder Trunk Manufacturing Company, kasnije Samsonite.
12. 3. - Smatra se da je Florence Lawrence postala prva filmska zvezda nakon što je prekinuta praksa da se ne objavljuju imena glumaca. Zapravo, najveća filmska zvezda ove godine postaje Max Linder.
14. 3. - Lakeview Gusher u Kaliforniji je najveći "gejzir" nafte u istoriji SAD, za 18 meseci je isteklo devet miliona barela, većinom neiskorišćenih.
7. 4. - Porinut nemački brod SMS Moltke, prvi iz svoje klase bojnih krstaša.
10. 4. (28. 3. po j.k.) - Opštinski izbori u Srbiji. Uveče u Rožini kod Prokuplja, učitelj i pandur bacili bombu u krčmu u kojoj su se veselili pobednici - trojica mrtvih (pandur osuđen na smrt 7/20. decembra).
11. 4. (29. 3. po j.k.) - Kralj Petar, premijer Pašić i ministar Milovanović posetili Hilandar.
15. 4. - Popis stanovništva u SAD: 92,2 miliona stanovnika (+21% za deset godina). Tri grada imaju više od milion stanovnika: New York (4,8 M), Chicago (2,2 M) i Philadelphia (1,5 M).
april-jun - Albanski ustanak na Kosovu, iniciran uvođenjem novih poreza (Malisorske bune 1910, 1911.).
28. 4. - Britanski Dom lordova konačno odobrio "Narodni budžet" kojim su predviđeni porezi na zemlju i visoke prihode bogatih radi finansiranja socijale.
15. 5. (2. 5. po j.k.) - Prva zemaljska lakoatletska utakmica u trčanju, od Obrenovca do beogradskog Košutnjaka[5][6] - daleka preteča Beogradskog maratona.
maj - Izbori za Srpski narodno-crkveni sabor u Hrvatskoj, pobedili samostalci (prekinuta radikalska prevlast).
svibanj - Na naknadnim izborima za Hrvatski sabor izabran Antun Radić, treći zastupnik HPSS.
19. 5. - Francuska i Osmansko carstvo potpisale konvenciju o granici između Tunisa i dan. Libije.
Devet suverena u Windsoru
20. 5. - Poslednje veliko okupljanje evropskih monarha na sahrani Edwarda VII - stiglo je osam suverena i šest prestolonaslednika.
20. 5. - Veleizdajnički incident ili Kōtoku: japanska policija ušla u trag anarhističko-socijalističkoj zaveri za carevo ubistvo.
22. 5. - Objavljeno zatvaranje srpskih škola na prostoru Raško-prizrenske mitropolije, jer mitropolit Nićifor ne želi podnositi učiteljske diplome vlastima na overu (srpska vlada se ne slaže s njim).
26. 5. - Francuska podmornica Pluviôse se sudarila s brodom u La Manšu i potonula sa 27 članova posade (izvađena i vraćena u službu).
28. 5. - Hrvatski sabor donio zakon o izbornoj reformi.
13/14. 6. - Najmanje 30 mrtvih u Svilajncu od izlivene Resave, mesto razoreno; poplave i u Stigu i Ćupriji. Ovog meseca stotine ljudi su stradale od poplava i u Mađarskoj i drugde u centralnoj Evropi.
26. 6. - Meksički predsednik Porfirio Díaz reizabran šesti put, navodno pobedivši Francisca Madera koji je u zatvoru od 6. juna - veliki gnev u zemlji.
30. 6. (17. 6. po j.k.) - Ruskim zakonom praktično ukinuta autonomija Finske.
Jul/Juli/Srpanj
4. 7. - Bokserski šampion i crnac Jack Johnson porazio Jamesa J. Jeffriesa - rasni neredi širom SAD, u mnogim mestima zabranjeno prikazivanje snimka borbe.
4. 7. - Rusko-japanski sporazum: javno, saradnja u vezi mandžurskih železnica; tajno, nemešanje u zone uticaja.
8. 7. - Indijski nacionalista Vinayak Damodar Savarkar nakratko pobegao u Marseju sa broda kojim su ga Britanci sprovodili u Indiju. Spor oko izručenja će doći pred Stalni sud međunarodne arbitracije (sproveden je u Indiju 1911. i osuđen na 50 godina zatvora).
12. 7. (29. 6. po j.k.) - Objavljen Zakon o radnjama, koji predstavlja prvo radničko zakonodavstvo u Srbiji - ukinut esnafski sistem, radno vreme ograničeno na 10 sati (+2 po potrebi).
15. 7. - Sastanak delegacije Hrvatskog sabora u Pešti - ban Tomašić odbija neke njihove zahteve i podnosi ostavku (Franjo Josip je nije prihvatio - kraj pakta sa hs. koalicijom).
23. 7. - Tornado kod Milana odneo 36 života, dan nakon što je u nekoliko tornada na zapadu Nemačke stradalo 12 ljudi.
27. 7. - Zaključen novi srpsko-austrougarski trgovinski ugovor - manje svežeg mesa iz Srbije, veće carine za AU industrijsku robu (stupa na snagu 24. 1. 1911.).
jul - Nemiri kmetova oko Bosanske Gradiške zbog plaćanja trećine, šire se u Posavinu i Bosansku krajinu.
26. 7. - Albanski ustanak: osmanske snage Šefket Turgut-paše ušle u Skadar.
13. 8. (31. 7. po j.k.) - Crnogorski emigrant major Nikola Mitrović smrtno ranjen u Skoplju.
avgust - Osmanlije ugušile Hauransku pobunu Druza u Siriji.
16. 8. - Čileanski predsednik Pedro Montt umro tek što je stigao u Nemačku na lečenje. Ministar un. poslova Elías Fernández Albano postaje v.d. predsednika, umire već 6. septembra nakon što se prehladio na Monttovoj sahrani.
20. 8. - Nikaragvanski predsednik José Madriz dao ostavku, priznajući poraz od pobunjenika i američke intervencije - predvodnik pobune gen. Juan José Estrada će 30. 8. preuzeti predsedništvo (do 1911).
20 - 21. 8. - Najveći požar u istoriji SAD, izgorelo 12.100 kv.km u državama Washington, Idaho i Montana, 87 poginulih, uglavnom vatrogasaca.
1. 9. - Papa Pio X. uveo motu proprioSacrorum antistitum, poznatiji kao Antimodernistička prisega: svještenici katoličke crkve moraju položiti zakletvu protiv modernizma u crkvi (ukinuto 1967).
1 - 3. 9. - Juan Bielovucic (Ivan Bjelovučić) leteo od Pariza do Bordoa u četiri etape za šest sati i 15 minuta.
5. 9. - Marie Curie objavila francuskoj akademiji da je pronašla način izolovanja radijuma. Ove godine je definisana i jedinica radioaktivnosti kiri (van SI).
septembar - Seljački "štrajk" se proširio Bosanskom krajinom.
12. 9. - Osmansko carstvo nabavilo od Nemačke prve bojne brodove: Kurfürst Friedrich Wilhelm i Weissenburg postaju Barbaros Hayreddin odn. Turgut Reis.
12. 9. (kalendar?) - Prvi zbor žena socijaldemokrata u Beogradu.
3. 10. - U Kini se prvi put sastao carski senat (polovinu članova izabrale provincijske skupštine a drugu polovinu regent Zaifeng, princ Chun. Rok za izabrani parlament i pisani ustav će biti pomeren sa 1916. na 1913.
14. i 16. 10. - Kubanski uragan, napravivši petlju, dva puta zakačio zapad Kube, zatim nastavio prema Floridi - preko 100 mrtvih i velika materijalna šteta.
15. 10. - Walter Wellman i pet članova posade pokušali da prelete Atlantik dirižablom America - jedan brod ih je spasao tri dana kasnije.
oktobar? - Tomáš Masaryk u Beogradu, gde otkriva da su falsifikati iz Fridjungovog procesa stvoreni u tamošnjem austrougarskom poslanstvu (sekretar poslanstva, kap. Viktor fon Sventohovski; umešani i "Vladimir Vasić" - Mladen Sergijan i grof Forgač)[9].
jesen - U Mandžuriji počinje epidemija pulmonarne kuge - traje do februara, stradalo je 43.000 ljudi (→ Treća pandemija kuge).
Novembar/Studeni
1. 11. - Počeo štrajk rudara u Tonypandyju, Vels, koji će prerasti u nerede - sekretar unutrašnjih poslova Winston Churchill će odobriti upotrebu vojske za smirivanje 8. novembra.
6. 11. - U sudaru sa parobrodom u La Manšu stradao jedrenjak Preußen sa pet jarbola.
9. 11. - Bitka kod Dorotéa u Čadu: Francuzi su poraženi od naroda Masalit, poginuo je potpukovnik Henri Moll, ali i sultan Tadž ed Din.
10. 11. - Osnovano Društvo za srpski jezik i književnost.
13 - 14. 11. - Penanška konferencija Sun Yat-senovog tajnog društva Tongmenghui: sakupljanje sredstava i planiranje pobune protiv ćingovske vlasti u Kantonu sledećeg aprila.
17. 11. - Tajni vojni sporazum Crne Gore i Rusije: Rusija će opremiti crnogorsku vojsku a Crna Gora neće ništa preduzimati bez znanja Rusije (Crna Gora se nije pridržavala ove obaveze 1912).
18. 11. - Vlasti u Puebli, Meksiko, otkrile da Aquiles Serdán sprema pobunu (zakazanu za 20. novembar), u neredima ubijeno stotinak ljudi.
18. 11. - Sukobi na demonstracijama sifražetkinja u Londonu, nakon što parlament nije prihvatio predlog reforme.
20. 11. - Madero odlaže početak revolucije jer ga je u zemlji dočekalo svega desetak pristalica.
22. 11. - Pobuna biča: pretešno crni brazilski mornari se pobunili zbog kažnjavanja bičevanjem.
decembar - Uglavnom završena GaudíjevaCasa Milà u Barceloni, poznata i kao "Kamenolom".
18. 12. - 2. 1. - Rus Boris Maslenikov izveo nekoliko letova u Beogradu[8].
19. 12. - Završeni izbori u UK, drugi ove godine (sledeći tek 1918): Asquithovi liberali imaju samo jedan mandat više od Balfourovih konzervativaca, podržavaju ih irski nacionalisti i laburisti.
1910-11 - U Makedoniju i druge turske teritorije iselilo se 27.859 bh. muslimana; u Albaniji ne pozdravljaju njihovo doseljavanje jer "mnogo jačaju religiozno-fanatični elemenat u zemlji"[10][11].
Književnost: Paul Heyse, Njemačka (umjetnički dar prožet idealizmom... duga karijera lirskog pjesnika, dramskog pisca, novelista i pisca kratkih priča)