Velika loža Austrije starih, slobodnih i prihvaćenih zidara (njem.Großloge von Österreich der Alten, Freien und Angenommenen Maurer), najčešće Velika loža Austrije (Großloge von Österreich), skraćenoGLvÖ, je regularna, najstarija i najbrojnija slobodnozidarskavelika loža u Austriji. Osnovana je 1918. godine kao Velika loža Beča, s tim da je između 1938. i 1945. godine bila suspendirana radi zabrane djelovanja slobodnih izdara.
Ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma nacističke diktature, austrijski slobodni zidari samostalno se okupili, prvo u Koruškoj, a i u drugim dijelovima države osnivajući nove lože. Usprkos nepovoljnim uvjetima u to vrijeme uspjeli su oživjeti i veliku ložu koju su nacisti ugasili.[1]4. kolovoza1945. godine je osnovana Velika loža Beča za Austriju (Großloge von Wien für Österreich). Regularnost Velike lože je vraćena 1952. godine formalnim priznanjem UVL Engleske i uspostavljanjem odnosa koji su 1938. godine bili narušeni. A kad su se Savezničke okupacijskevlasti povukle1955. godine Austrija je ponovo postala suverena republika pa je Velika loža promijenila naziv u Velika loža Austrije. Godine 1975. Velika loža je otvorila masonski muzej u dvorcu Rosenau na sjeveru Donje Austrije.[2]
Loža "Europa u nove svjetove" (Loge Europa zu Neuen Welten), Beč – nosi naziv po kontinentu Europa i dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[4]
Loža "Sedam mudraca" (Loge Zu den Sieben Weisen), Linz – nosi naziv po linškoj loži utemeljenoj 1783. godine.[5]
Loža "Tri planine" (Loge Zu den drei Bergen), Innsbruck – nosi naziv po innsbruškoj loži utemeljenoj 1777. godine.[6]
Loža "Svjetlost Salzkammerguta" (Loge Zum Licht im Salzkammergut), Gmunden – nosi naziv po regiji Salzkammergut.[5]
Loža "Tamino" (Loge Tamino), Salzburg – nosi naziv po princu Timinu, liku iz Mozartove opere Čarobna frula.
Loža "Sarastro" (Loge Sarastro), Beč – nosi naziv po princu Sarastru, liku iz Mozartove opere Čarobna frula i radi na engleskom jeziku.
Loža "Grof Ivan Drašković" (Loge Graf Johann Draskowitsch), Zagreb – nosila naziv po masonu grofuIvanu VIII. Draškoviću kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.[9][10]
Loža "Hrvatska vila" (Loge Kroatische Fee), Zagreb – nosila naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.[9][10]
Loža "Tri svjetla" (Loge Drei Leuchten), Zagreb – izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.[9][10]
Loža "Dialogus" (Loge Dialogus), Ljubljana – nosila naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurt; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.[11]
Loža "Žiga Zois" (Loge Žiga Zois), Ljubljana – nosila naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.[11]
Loža "Arcus" (Loge Arcus), Ljubljana – nosila naziv po latinskoj riječi za dugu; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.[11]
Loža "Svjetlost" (Loge Licht), Lavov – osnovana je 2000. godine, izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Ukrajine.[13]
Loža "Ivo Andrić" (Loge Ivo Andrić), Sarajevo – nosila naziv po književniku i masonu Ivi Andriću, dobitniku Nobelove nagrada za književnost; izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.[12]
Loža "Veritas" (Loge Veritas), Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.[12]
Uprava
Velikom ložom Hrvatske upravlja veliki majstor (njem.Großmeister) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:[2]
Vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotski obred u Austriji (njem.Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich)[16] – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.
Konvencija masona yorčkog obreda u Austriji (Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich)[17] upravlja Yorčkim sustavom:
Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen) – nadležan za rad Kraljevskog luka
Veliki koncil Austrije (Großkonzil von Österreich) – nadležan za rad Kripte
Vrhovno vijeće Austrije je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl.European Confederation of Supreme Councils).
Kraljevski luk
Veliki kapitel Austrije je osnovan 1974. godine.[18] Član je Međunarodnog općeg velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka (engl.General Grand Chapter Royal Arch Mason International).[19]
Majstor znaka
U engleskom stupanju Majstora masona znaka u Austriji rade dvije lože.[20]
Loža "Novi kamenolomi" (engl.New Quarries Lodge) br. 1903, Beč / Salzburg, osnovana je 2009. godine.
Loža "Sveta Margareta" (Saint Margarets Lodge) br. 1954, Beč, osnovana je 2014. godine.
↑ abcŠömen, Branko. 1997. Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II. Naklada Leksikon. Zagreb. str. 437 Ilić, Jurica. 17. veljače 2020. Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990. vecernji.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
