Islandski red slobodnih zidara

Islandski red slobodnih zidara Frímúrarareglan á Íslandi
{{{logo opis}}}
Skraćenica	FaI
Moto	sub specie æternitatis (s gledišta vječnosti)[1]
Utemeljena	23. srpnja 1951.
Osnivač	Danski red slobodnih zidara
Tip	regularna velika loža
Sjedište	Reykjavik
Lokacija	Island
Broj članova	3.500
Službena stranica	frimurarareglan.is

Islandski red slobodnih zidara (isla.. Frímúrarareglan á Íslandi), skraćeno FaI, je regularna slobodnozidarska velika loža u Islandu.

Povijest

Bratstvo islanskih slobodnih zidara osnovano je 15. studenoga 1913. godine kao udruga u Reykjaviku a pod zaštitom Danskog reda slobodnih zidara. Većina islandskih slobodnih zidara u to vrijeme bila je u Loži "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" u Kopenhagenu. Pored njih, islandskih slobodnih zidara bilo je u ložama u Sjevernoj Americi i Škotskoj.^[2]

Na Bogojavljenje, 6. siječnja 1918. godine, Bratstvo islanskih slobodnih zidara postala je instrukcijska loža u cilju pripreme za uspostavu potpune lože unutar Švedskog obreda koji djeluje u Danskoj i na Islandu. Godinu dana nakon toga, 6. siječnja 1919. godine, također na Bogojavljenje, otvorena je prva loža u Reykjavíku. Loža je dobila naziv "Edda" koje je preuzeto iz islandske srednjovjekovne zbirke nordijske mitološke i herojske poezije. Bilo je četrnaest osnivača.^[2][3] Trinaest godina kasnije, 1932. godine, osnovana je druga loža na Islandu, i to Loža "Runa" u Akureyriju.

Tijekom 1950-ih dolazi do značajnijeg organizacijskog razvoja slobodnog zidarstva u Islandu. Prvo je, 23. srpnja 1951. godine, uspostavljen Islandski red slobodnih zidara kao potpuno suverena velika loža.^[2][3] Nakon toga osnivaju se još tri lože, dvije u Reykjavíku, Loža "Mimir" (1952.) i Loža "Gimli" (1957.), kao i Loža "Njala" u Ísafjörðuru 1953. godine.^[4]

Godine 1963. osnovana je Loža "Čekić" u Hafnarfjörðuru. Deset godina kasnije, u 1973. godini, osnovana je Loža "Polje" u Akranesu, a ubrzo nakon toga, 1975. godine, Loža "Glitnir" u Reykjavíku. Loža "Sindri" u Njarðvíku osnovana je 1978. godine.^[4]

Tijekom 1980-ih osnovane su dvije nove lože. U Selfossu je 1983. godine je osnovana Loža "Sunce", a u Reykjavíku Loža "Fjolnir" četiri godine kasnije (1987.). ^[4]

Na prijelazu tisućljeća osnovane su dvije lože. Godine 1999. osnovana je Loža "Njord" u Hafnarfjörður a 2001. godine osnovana je Loža "Maelifell" u Sauðárkrókuru.^[4]

U prvoj polovici 2010-ih uspostavljeno je čak pet loža, posebno u 2010. godini, kada su osnovane čak tri lože: "Snorri" i "Iduna" u Reykjavíku, te Loža "Bdjenje" u Egilsstaðiru. Dve godine kasnije, 2012. godine, osnovana je Loža "Ljiljan" u Reykjavíku. Konačno, najnovija Loža "Hler" osnovana je 2014. godine u Reykjavíku.

Ustroj

Sjedište Islandskog reda slobodnih zidara je u Reykjaviku.

Lože

Reykjavik

Akureyri

Hafnarfjörður

Ísafjörður

Selfoss

Akranes

Egilsstaðir

Njarðvík

Sauðárkrókur

class=notpageimage|

Orijenti Islandskog reda slobodnih zidara

U 2022. godine Islandski red slobodnih zidara na razini plave lože ima 18 loža koje rade na Ivanovskim stupnjevima Švedskog obreda.^[5][2][6][4] Od toga je devet u Reykjaviku, dvije su u Hafnarfjörðuru, te po jedna u Akranesu, Akureyriju, Egilsstaðir, Ísafjörðuru, Njarðvíku, Sauðárkrókuru i Selfossu.

• Loža "Edda" (St. Jóhannesarstúka Edda) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po poemama i pjesmama iz islandskih saga.
• Loža "Runa" (St. Jóhannesarstúka Rún) br. 2, Akureyri – nosi naziv po runama, slovima runske abecede.
• Loža "Mimir" (St. Jóhannesarstúka Mímir) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Mimiru, divu u nordijskoj mitologiji.
• Loža "Njala" (St. Jóhannesarstúka Njála) br. 4, Ísafjörður – nosi naziv po Njala, islandskoj sagi iz 13. stoljeća.
• Loža "Gimli" (St. Jóhannesarstúka Gimli) br. 5, Reykjavík – nosi naziv po Gimliju, mjestu u nordijskoj mitologiji.
• Loža "Čekić" (St. Jóhannesarstúka Hamar) br. 6, Hafnarfjörður – nosi naziv po čekiću.
• Loža "Polje" (St. Jóhannesarstúka Akur) br. 7, Akranes – nosi naziv po njivi.
• Loža "Glitnir" (St. Jóhannesarstúka Glitnir) br. 8, Reykjavík – nosi naziv po Glitniru, palači u kojoj živi nordijski bog Forseti.
• Loža "Sindri" (St. Jóhannesarstúka Sindri) br. 9, Njarðvík – nosi naziv po Sindriju, patuljku u nordijskoj mitologiji.
• Loža "Sunce" (St. Jóhannesarstúka Röðull) br. 10, Selfoss – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Sunce.
• Loža "Fjolnir" (St. Jóhannesarstúka Fjölnir) br. 11, Reykjavík – nosi naziv po mitskom kralju Fjolniru u nordijskoj mitologiji.
• Loža "Njord" (St. Jóhannesarstúka Njörður) br. 12, Hafnarfjörður – nosi naziv po Njordu, bogu pomorstva u nordijskoj mitologiji.
• Loža "Maelifell" (St. Jóhannesarstúka Mælifell) br. 13, Sauðárkrókur – nosi naziv po Maelifellu, vulkanu na jugu Islanda.
• Loža "Snorri" (St. Jóhannesarstúka Snorri) br. 14, Reykjavík – nosi naziv po Snorriju, ratniku iz islandskih saga.
• Loža "Iduna" (St. Jóhannesarstúka Iðunn) br. 15, Reykjavík – nosi naziv po Iduni, božici proljeća u nordijskoj mitologiji.
• Loža "Bdjenje" (St. Jóhannesarstúka Vaka) br. 16, Egilsstaðir – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Bdjenje.
• Loža "Ljiljan" (St. Jóhannesarstúka Lilja) br. 17, Reykjavík – nosi naziv po cvijetu ljiljan.
• Loža "Hler" (St. Jóhannesarstúka Hlér) br. 18, Reykjavík – nosi naziv po Aegiru, bogu mora u nordijskoj mitologiji.

Pored toga, Islandski red ima i tri instrukcijske lože, u Húsavíku, Siglufjörðuru i Stykkishólmuru.^[7]

Popis velikih majstora

Prva dva predsjednika Islanda Sveinn Björnsson (lijevo) i Asgeir Asgeirsson (desno) bila su veliki majstori Islandskoga reda.

Islandskim redom slobodnih zidara upravlja veliki majstor (isla. Stórmeistari) koji se bira na četvorogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:^[8]

1. Sveinn Björnsson (1951. – 1952.), predsjednik Islanda
2. Ólafur Lárusson (1952. – ?.)
3. Asgeir Asgeirsson (?. – ?.), predsjednik Islanda
4. Valdimar Stefánsson (?. – ?.)
5. Ásgeir Magnússon (?. – ?.)
6. Víglundur Möller (?. – ?.)
7. Gunnar J. Möller (?. – 1988.)
8. Indridi Pálsson (1988. – 1999.)^[9]
9. Sigurður Örn Einarsson (1999. – 2007.)
10. Valur Valsson (2007. – 2019)^[10]
11. Kristján Þórðarson (od 2019.)

Međunarodna suradnja

Islandski red sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.

Obredi

Povijesni slobodnozidarski obred Islandskog reda je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža. U slobodnom zidarstvu velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.

Pridružena tijela i redovi

Uobičajno je da upravljanje visokim stupnjevima svaka velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Međutim upravljanje visokim stupnjevima u Švedskom obredu provodi "velika loža" odnosno sam Red.

Švedski obred

Struktura Islandskog reda u visokim stupnjevima Švedskog obreda, u srpnju 2024. godine, uključuje sljedeće:

• jedan kapitel (za stupnjeve od 7. do 11.) u Reykjaviku: Nacionalna velika loža na Islandu (Landsstúka Frímúrarareglunnar á Íslandi),^[6]
• jedna podvornička loža (Stúartstúka) za kapitel (samo 7. stupanj) u Akureyriju,^[6]
• 6 loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije (od 4. do 6. stupnja), i to su četiri u Reykjaviku i po jedna u Akureyriju i Ísafjörðuru.^[11][6]
  • Andrijevska loža "Helgafell" (St. Andrésarstúka Helgafell) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po planini Helgafell.
  • Andrijevska loža "Hulda" (St. Andrésarstúka Huld) br. 2, Akureyri – nosi naziv po ženi koja je prakticirala magiju u nordijsoj mitologiji.
  • Andrijevska loža "Hlin" (St. Andrésarstúka Hlín) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Hlin, božici u nordijsoj mitologiji povezanoj s Frigg.
  • Andrijevska loža "Hekla" (St. Andrésarstúka Hekla) br. 4, Reykjavík – nosi naziv po Hekli, vulkanu na jugu Islanda.
  • Andrijevska loža "Harpa" (St. Andrésarstúka Harpa) br. 5, Ísafjörður
  • Andrijevska loža "Hugin" (St. Andrésarstúka Huginn) br. 6, Reykjavík – nosi naziv po Huginu, jednom od dva gavrana boga Odina u nordijsoj mitologiji.
• jedna instrukcijska loža za stupnjeve sv. Andrije u Egilsstaðiru.^[12]

Vidi još

• Popis masonskih velikih loža u Europi
• Popis regularnih masonskih velikih loža

Izvori

1. sub specie aeternitatis. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Pristupljeno 11. rujna 2023.
2. The Icelandic Order of Freemasons. frimurarareglan.is (engleski). Pristupljeno 11. rujna 2023.
3. Ritstjórn, Eftir. 16. veljače 2019. Hundrað ára starf íslenskra frímúrara. viljinn.is (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
4. Stúkur. mason33.org (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
5. St. Jóhannesarstúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
6. Stúkurnar. frmr.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
7. St. Jóhannesarfræðslustúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
8. Lúðvíksson, Steinar J. 2007. Stórmeistaraskipti (PDF). Frímúrarinn. Reykjavík. izdanje 2, svezak 3: 3
9. Indriði Pálsson 1927-2015. ornbardur.com (islandski). Pristupljeno 25. srpnja 2024.
10. Stefánsson, Stefán E. 24. kolovoza 2019. Eins og að fara í ræktina. mbl.is (islandski). Pristupljeno 9. srpnja 2024.
11. St. Andrésarstúkur. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2022. Pristupljeno 9. srpnja 2024.
12. St. Andrésarfræðslustúkan Herðubreið. frimurarareglan.is (islandski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. lipnja 2022.

Vanjske poveznice

• Službena stranica