Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prije španskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.
Prvi pokušaj Španaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stiče potpunu samostalnost.
1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.
Vlada
Glavne političke partije su hrišćansko-demokratska stranka i široki nacionalni front.
Političke podjele
Na 14 oblast (departmana)
Geografija
Ovaj odlomak potrebno je proširiti.
Privreda
Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polahko se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.
Privreda
Veliki uticaj ima SAD-ov kapital, kao i kanadski i japanski. Bilježi se smanjivanje udijela poljuprivrede. Najviše zaposleno u poljuprivredi ali vremenom opada. Zbog sadnja kafe opao udiodrugih biljaka te je postala monukulturna poljuprivredu. Sve se više bazira na drugim kulturama.
Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu.