Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prije dolaska Evropljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").
Od samih početaka nacionalne historije prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i duže periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".
1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.
Vlada
Ustroj vlasti je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom.
Političke podjele
Ovaj odlomak potrebno je proširiti.
Geografija
Republika Nikaragva se nalazi u Srednjoj Americi između Karipskog mora na sjeveroistoku i Tihog okeana na jugozapadu. Istočne ravnice obrubljene su močvarama i lagunama, ali dublje u unutrašnjosti krajolik se izdiže do središnjeg brdovitog prostora iznad kojega su dva vulkanska lanca i jezero Nikaragva. Mnogi su vulkani i danas aktivni, pa ima jakih potresa.
Privreda
Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kahve i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tokom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.
Stanovništvo
Oko 69% populacije čine mestici, potomci Evropljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Evropljana ima oko 17%, uglavnom španskog porijekla. Tokom 19. vijeka dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.
![[icon]](Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small}
