Zapadni front bio je naznačajnije bojište tokom Prvog svetskog rata. Front je otvorila Nemačka invazijom na Luksemburg i Belgiju preko kojih je planirala da uspostavi kontrolu nad industrijski značajnim regionima u Francuskoj. Brzo napredovanje nemačkih snaga dramatično se završilo bitkom na Marni u kojoj su savezničke snage odnele pobedu. Nakon ove bitke i savezničke i nemačke trupe su se ukopale formirajući liniju fronta koja se protezala od Severnog mora do švajcarske granice. Značajnijih promena položaja nije bilo sve do kraja rata.
Između 1915. i 1917. godine bilo je nekoliko velikih ofanziva duž fronta. Pešadijskim napadima je prethodila temeljna artiljerijska priprema. Ipak pešadija nije mogla da postigne značajnije uspehe protiv dobro ukopanog neprijatelja, mitraljeskih gnezda, bodljikave žice.
Kako bi postigli vojnu prednost nad neprijateljskim snagama obe strane su u borbi koristile nove tehnologije kao što su avijacija, bojni gasovi i tenkovi stalno ih usavršavajući tokom rata. Ali ni upotreba novih vrsta oružja nije mogla da dovede do odlučujućeg uspeha.
Do kraja rata nemačka vlada je uvidela da su savezničke snage superiornije zbog većeg demografskog i inustrijskog potencijala pa je iscrpljena Nemačka bila prinuđena da 11. novembra 1918. potpiše primirje.
Predvečerje:
Glavna bojišta:
1914:
1915:
1916:
1917:
1918:
Civilne žrtve i zločini:
Posljedice:
Antanta
Centralne sile
Povezani sukobi:
Jugoslavija