Rusko-turski rat 1686.-1700. bio je samo jedan od niza zajedničkih evropskih vojnih kampanja protiv Osmansko carstva; taj veliki vojni sukob poznat je Veliki turski rat.
Rat je otpočeo kad se Carska Rusija pridružila evropskoj anti-turskoj koaliciji poznatoj kao Sveta liga, koju su 1686. osnovali Sveto Rimsko Carstvo (Austrija), Poljsko-Litavska Unija i Mletačka Republika. Za vrijeme tog rata, ruska vojska izvela je dvije velike ofenzive na osmanski teritorij – Krimske ofanzive (1687. i 1689.) i Azovske ofenzive ( 1695.-1696.) koje je uspješno završila.[1]
Dok se Carska Rusija pripremala za nastavak rata sa Švedskom i Osmanskim carstvom, ostale članice Svete lige potpisale su 1699. Mir u Srijemskim Karlovcima s Osmanskim carstvom. Nakon tog su i Rusi 1700. potpisali Mirovni ugovor s Osmanskim carstvom u Istanbulu, i time je završio rat.[1] Na osnovu tog ugovora Rusi su dobili Azov i važnu utvrdu Taganrog pored ušća Dona u Azovsko more.
Rusko-turski rat (1568–1570) • Rusko-krimski rat (1571–1572) • Rusko-turski rat (1676–1681) • Rusko-turski rat (1686–1700) • Krimske bitke (1687–1689) • Azovske bitke (1695–1696) • Rusko-turski rat (1710–1711) • Rusko-turski rat (1735–1739) • Rusko-turski rat (1768–1774) • Rusko-turski rat (1787–1792) • Rusko-turski rat (1806–1812) • Grčki rat za nezavisnost (1821–1829) • Rusko-turski rat (1828–1829) • Krimski rat (1853–1856) • Rusko-turski rat (1877–1878) • Kavkaska kampanja (1914–1917, Prvi svjetski rat) • Sovjetsko-turski rat (1917–1918)