Za istoimenu administrativnu zonu u regiji Amhara v. Zona Oromia
Oromija (nekad označavana kao Oromia, Oromiya odnosno Oromiyaa na Oromo jeziku) jedna od devet etničkih podjela (kililoch) Etiopije. Pokriva 353.632 km2 od istoka prema jugozapadu zemlje, a stanovništvo joj je godine 2002. procijenjeno na oko dvadesetčetiri miliona, čineći je najvećom državom i prema broju stanovnika i prema površini. Sadrži bivšu provinciju Arsi zajedno s dijelovima bivših provincija Bale, Hararge, Ilubabor, Kaffa, Šoa, Sidamo i Velega. Trenutni glavni grad je Adama; ostali važni gradovi i naselja su Debre Zejit, Dembidolo, Džima, Nekemte i Šašamane.
Među Oromo separatistima, Oromija je naziv koji se koristi za predloženu nezavisnu nacionalnu državu naroda Oromo, koja bi se trebala sastojati od iste teritorije koja čini današnju de jure regionalnu državu.
Prije 21. vijeka, regionalni glavni grad Oromije bio je Addis Ababa, također poznat pod nazivom Finfinne (originalni naziv na Oromo jeziku). Premještanje regionalne prijestolnice u Adamu je izazvalo velike kontroverze. Kritičari tog poteza vjeruju kako etiopska vlada nastoji umanjiti značaj položaja Addis Ababe unutar Oromije.[1][2] S druge strane vlada tvrdi da se za Addis Ababu "utvrdilo da je neprikladna za razvitak jezika, kulture i proučavanja historije naroda Oromo."[3]
10.6. 2005 je Oromo narodna demokratska organizacija (OPDO), dio vladajuće koalicije EPRDF, službeno objavila planove da se državni glavni grad vrati u Finfinne.[4]
Demografija
Prema brojkama objavljenim godine 2005. od strane Centralne statističke agencije Etiopije (CSA), Oromija je imala procijenjenih 26,553.000 stanovnika, od čega su 13,249.999 bili muškarci, a 13,303.001 ženee. Za 23,030.000 ili 86.7% stanovnika se procjenjivalo da žive na selu, dok su 3,523.000 ili 13,3% predstavljali gradsko stanovništvo. S procijenjenom površinom od 353.006,81 kvadratnih kilometara, ova je regija imala procijenjenu gustoću od 75,22 stanovnika po kvadratnom kilometru.[5]
Ove se procjene temelje na popisu stanovništva iz 1994. godine, prema kome je bilo zabilježeno ukupno 18,732.525 stanovnika, od čega 9,371.228 muškaraca i 9,361.297 žena. Ruralno stanovništvo države je činilo 89,5% ukupno broja. 44,3% su bili muslimani, 41,3% pravoslavni kršćani, 8,6% protestanti, a 4,2% sljedbenici tradicionalnih religija. Preostalih 1,6% čine druge vjerske grupe; u urbanim područjima pravoslavci čine 67,8% stanovništva, a slijede ih muslimani s 24,0% i protestanti s 7%.
Vodeće etničke grupe unutar države su Oromo (85%), Amhara (9,1%) i Gurage (1,3% - od čega Sebat Bet Gurage, Soddo Gurage i Silt'e). Preostalih 4,6% čine druge etničke grupe.
Oromo (Oromiffa), kojeg se trenutno piše na latinici, je najrasprostranjeniji jezik, a njega govori 83,5% stanovništva. Ostali vodeći jezici su amharski (11%), Gurage jezici (Sebat Bet Gurage, Soddo, Silt'e), Hadiya, Gedeo (0,98%) te Tigrigna (0,25%).
Ekonomija
CSA je izvijestila kako je u periodu 2004-2005. u Oromiji proizvedeno 115.083 tona kave, što se temelji na inspekcijskim bodacima Etiopske uprave za kavu i čaj. To predstavlja 50,7% ukupne proizvodnje u Etiopiji. Seljaci u regiji imaju procijenjenih 17,214.540 goveda (ili 44,4% ukupnog broja u Etiopiji), 6,905.370 ovaca (39,6%), 4,849.060 koza (37,4%), 959.710 konja (63,25%), 63.460 mazgi (43,1%), 278.440 magaraca (11,1%), 139.830 kamila (30,6%), 11,637.070 svih vrsta peradi (37.7%), te 2,513.790 košnica (57.73%).[6]
Prema publikaciji Svjetske banke iz marta 2003. godine, prosječno ruralno gospodarstvo ima 1,14 hektara zemlje u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 1,01 hektara, dok 24% stanovništva je zaposleno van poljoprivrede, što je niže od nacionalnog prosjeka koji iznosi 25%.[7]
Predsjednici Izvršnog odbora
(Ovaj popis se temelji na informacijama s Worldstatesmen.org.)
Zone
Povezano
Bilješke
Vanjske veze
