5. 1. - Predstavnički dom SAD glasao da više ne dele zemlju Oregon sa Velikom Britanijom.
13. 1. - Nakon što je meksička vlada odbila misiju američkog poslanika Johna Slidella, koji je nudio do 25 miliona dolara za priznanje granice na Rio Grandeu i kupovinu Kalifornije, predsednik Polk naređuje generalu Tayloru da napreduje do obale Rio Grandea (primio naređenje 3. februara, izvršio 24. marta).
28. 1. (16. 1. po j.k.) - Bivši knez Miloš organizovao Svetosavski bal u Beču[1].
3. 2. - Okršaj manjih razmjera između hrvatskih i bosanskih krajišnika na kaštelu Prosičeni Kamen - posljednji sukob na bosansko-hrvatskoj granici do 1878[2].
13. 2. - Ferdinand negativno odgovorio na poziv mađaronske Zagrebačke županije da "čuva ustav"; čitava godina označena borbom narodnjaka i mađarona[3].
20. 2. - Poljsko plemstvo diže Krakovski ustanak ali ih već posle devet dana poražavaju Austrijanci, a poljski seljaci ih zatim masakriraju u Galicijskom ustanku protiv kmetstva ("poslednja žakerija u evropskoj istoriji").
maj - Crmničani iz sujeverja nisu pustili tovar žaba izvesnog Luke Gregovića preko svoje zemlje, ovaj ih nije želeo vratiti nazad pa ih je pustio u polje[4].
8. 7. - Christian VIII u otvorenom pismu tvrdi da Šlezvig i Lauenburg pripadaju danskoj kruni što izaziva negodovanje.
28. 7. - Njegoš: "U nas je ovu godinu suša da je takve ne pamti sadašnji naraštaj"; skadarski paša Osman-paša Skopljak obećava žito svakom Crnogorcu koji bi se pobunio protiv vlasti[4]. Moguće da ovaj kontekst utiče na nastajanje Gorskog vijenca i osudu "poturica"[5].
8. 8. - Wilmotov uslov (Wilmot Proviso): amandman na jedan zakon kojim bi bilo zabranjeno ropstvo na teritorijama uzetim od Meksika - dva puta je podržan u Domu ali odbijen u Senatu.
18. 8. - Britanski parlament određuje da se u Velikoj Britaniji koristi standardni kolosek, u Irskoj široki, a dozvoljen je i vrlo široki Brunelov od sedam stopa u delovima Britanije.
23/24. 9. - Otkriće Neptuna: planeta Neptun je otkrivena sa Berlinske opservatorije nakon što joj je pozicija utvrđena matematičkim putem. Zatim će 10. oktobra biti otkriven i Neptunov satelit Triton.
25. 9. - Gen. Zachary Taylor zauzeo Monterrey u severnom Meksiku i pristaje na osmonedeljno primirje, što izaziva ljutnju predsednika Polka[6].
6. 10. - Emboscada ("zaseda"): dvorski udar portugalske kraljice Marije II koja smenjuje vladu postavljenu prošlog maja - sledi osmomesečni građanski rat Patuleia.
oktobar - Pobuna muslimana u Bosanskoj krajini, ima ih do 8.000 boraca[7]; povod je bila sultanska naredba da muteselimi moraju nositi fes[8]; na čelu pokreta je bihaćki kadija Mehmed-beg Rustanbegović.
Prodor Drinjače, rukavca Drima, u Bojanu 1846-1848, dovodi do porasta nivoa Skadarskog jezera za tri metra, potapanja plodnog zemljišta i velike seobe stanovništva “iz svih okolnih sela Zete, Crmnice i Rijeke Crnojevića”.[10] Do novog prodora dolazi 1858.[11][12]
Biskup Juraj Haulik otvorio javnosti Metropolitansku knjižnicu u Zagrebu.
Eltzov paromlin na posjedu Korođ kraj Osijeka, prvi u banskoj Hrvatskoj (prošle godine u Rijeci).
Austrijski dvor odlučio da Crnogorci ne mogu imati imanja u carstvu (ali Bokelji ih ne žele otkupiti)[13].
U Srbiji otkrivena obrenovićevska Mirčina zavera[14].
Stariji gimnazisti u Srbiji, među kojima i Jevrem Grujić i Milovan Janković osnovali družinu "Dušanov polk" - za kneza Mihaila i isterivanje Turaka iz svih srpskih krajeva[15].
U Bosni se stvaraju prve srpske tajne organizacije[16].