Ljerka Očić

Ljerka Očić (Zagreb, 1960.), prof. art., hrvatska orguljašica, jedna od najistaknutijih hrvatskih glazbenih umjetnica, sveučilišna profesorica[1] Sestra je violončelistice Jelene Očić.[2]

Njena obitelj preko šest stoljeća živi na imanju na Laščinskoj cesti. Godinama, od 1996. se ondje održavaju mjesečni koncerti “Iz salona Očić".[3] Pohađala Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Maturirala glasovir kod prof. Mire Sakač na glazbenoj školi Vatroslav Lisinski.[4] Orgulje diplomirala u Ljubljani na Akademiji za glazbu u klasi prof. Huberta Berganta. Usavršavala se u Parizu kod prof. Gastona Litaizea, u Kölnu kod prof. Michaela Schneidera, te u Rimu kod prof. Luigia Celeghina. Koncertno aktivna već s 23 godina. Nastupala diljem svijeta, gotovo sve države u Europi, SAD Australija, Japan, Malezija. Nastupala uz poznate dirigente, orkestre i soliste.[1] Dugogodišnju suradnju ostvarila u duu sa slovenskim trubljačem Stankom Arnoldom. Održala je više od 1300 koncerata.[2]

Predsjednica je Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti “Franjo Dugan”.[1] Od 1982. do 1986. radila na Institutu za crkvenu glazbu Albe Vidaković.[4] Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predaje od 1992. godine.[1] Predaje na odsjeku za klavir, orgulje i čembalo.[4] Profesorica je orgulja, komorne glazbe i kolegija 'Povijesna izvođačka praksa'. Održava majstorske tečajeve interpretacije u zemlji i inozemstvu.[2] Aktivna u Kriznom štabu Croatian Music Aida tijekom Domovinskog rata. Održavala koncerte u ratnim zonama, za što ju je odlikovala Hrvatska vojska.[2] S kolegom Penzarom odgaja nove generacije orguljaša. Rad je uspješan jer su nikli novi orguljski festivali u Hrvatskoj, a najpoznatiji su Festival Orgulje Zagrebačke katedrale, Ars organi sisciae, Orguljski festival Petar Nakić u Rabu, Festival Orgulje Heferer i mnogi drugi.[5] Gostujuća profesorica na ljubljanskoj Akademiji za glazbu od 1999. do 2001. godine.[4]

Područje interesa Ljerke Očić je izvedba i interpretacija s naglaskom na inovativne metode u podučavanju orgulja i povijesne izvođačke prakse. Istražuje i proučava sve povijesne glazbene stilove od rane glazbe do 21. stoljeća, posebno se zanimajući za hrvatsku orguljsku glazbu i baštinu.[4]

Članica je međunarodnih žirija orguljaških natjecanja, te održava majstorske tečajeve interpretacije.[1]

Pokrenula je Orguljski festival Anabasis sa svojim kolegama nastavnicima i studentima orgulja nakon kolaudacije u novoj zgradi Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu[6]

Napisala stručna izdanja za potrebe studenata Muzičke akademije. U publicistici se okušala knjigom eseja «Orguljska umjetnost» 2004. godine. Prikaz nova pristupa učenju i sviranju orgulja objavila je u knjizi «Orgulje…energija duha» 2006. godine. Snimila dvadesetak nosača zvuka i ostvarila brojne radijske i televizijske snimke za domaće i inozemne kuće.[1] Autorica mnogih televizijskih i radijskih emisija posvećenih orguljskoj glazbi. Snimla je dokumentarne emisije pod nazivom 'Orguljske priče iz davnine' koje obrađuju povijesne orgulje u Hrvatskoj.[2] Snimala za ediciju „Zvuci hrvatskih povijesnih orgulja“. Mjesta snimanja su orgulje Petra Nakića u Rabu, zatim Sveta Nedelja te najstarije orgulje u Hrvatskoj, u crkvi sv. Florijana u Varaždinu.[5] Uredila notna izdanja, priredila zbirku hrvatskih nepoznatih skladatelja 18. stoljeća, organizirala festivale i ljetnje škole, promiče hrvatsku orguljsku baštinu itd.[2]

Umjetnički je interdisciplinarna te je ostvarila nekoliko likovnih izložbi, spajajući si likovni izraz s fenomenom orguljskog zvuka.[1]

Nagrade

Dobila razna međunarodna i domaća priznanja. Treba istaknuti nagrade:[1][2]

  • nagrada Milka Trnina za 1993. godinu
  • diskografska nagrada “Porin” za najbolji album godine u 2000. godini
  • diskografska nagrada “Porin” za najbolju solističku izvedbu Bachovih koncerata za orgulje u 2000. godini
  • diskografska nagrada “Porin” za najbolju produkciju 2010. za CD 'Divertimento organistico' s glazbom Haydna i Mozarta u izdanju Croatia Recordsa
  • nagrada za doprinos glazbenoj umjetnosti Američkog biografskog instituta
  • Nagrada Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga (2008.), dobila ju za svoj pedagoški rad
  • Brojne zahvalnice i priznanja Hrvatske vojske
  • Nagrada Vladimir Nazor 2011. za četverostruki album Hrvatska orguljska glazba (od renesanse do danas) jedinstvenu antologijsku zbirku, svojevrsni hommage hrvatskoj orguljskoj baštini, snimljen za izdavačku kuću Cantus

Izvori

  1. ↑ a b c d e f g h Organum Šibenik Ljerka Očić (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
  2. ↑ a b c d e f g Koncertna direkcija Zagreb  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. travnja 2014. (Wayback Machine) Ciklus Europska orguljska glazba kroz razdoblja i stilove. 9. travnja 2014., Crkva Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu. Južnonjemačka orguljska glazba. J. Pachelbel (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
  3. ↑ Klasika.hr Višnja Požgaj: 22. sezona ciklusa koncerata Iz salona Očić, 4. svibnja 2017. (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
  4. ↑ a b c d e MUZA Ljerka Očić (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
  5. ↑ a b CMC Ljerka Očić budi orgulje diljem lijepe naše (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
  6. ↑ Culturenet.hr (D.H.F., 16. veljače 2017.) Peti koncert u sklopu festivala Anabasis (pristupljeno 21. travnja 2017.)

Vanjske poveznice


v • u
Nagrada Milka Trnina
1958. – 1960.
1961. – 1970.
1971. – 1980.
1981. – 1990.
1991. – 2000.
2001. – 2010.
2011. – 2020.

Strategi Solo vs Squad di Free Fire: Cara Menang Mudah!