Ljerka Očić
Ljerka Očić (Zagreb, 1960.), prof. art., hrvatska orguljašica, jedna od najistaknutijih hrvatskih glazbenih umjetnica, sveučilišna profesorica[1] Sestra je violončelistice Jelene Očić.[2]
Njena obitelj preko šest stoljeća živi na imanju na Laščinskoj cesti. Godinama, od 1996. se ondje održavaju mjesečni koncerti “Iz salona Očić".[3]
Pohađala Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Maturirala glasovir kod prof. Mire Sakač na glazbenoj školi Vatroslav Lisinski.[4]
Orgulje diplomirala u Ljubljani na Akademiji za glazbu u klasi prof. Huberta Berganta. Usavršavala se u Parizu kod prof. Gastona Litaizea, u Kölnu kod prof. Michaela Schneidera, te u Rimu kod prof. Luigia Celeghina. Koncertno aktivna već s 23 godina. Nastupala diljem svijeta, gotovo sve države u Europi, SAD Australija, Japan, Malezija. Nastupala uz poznate dirigente, orkestre i soliste.[1] Dugogodišnju suradnju ostvarila u duu sa slovenskim trubljačem Stankom Arnoldom. Održala je više od 1300 koncerata.[2]
Predsjednica je Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti “Franjo Dugan”.[1]
Od 1982. do 1986. radila na Institutu za crkvenu glazbu Albe Vidaković.[4]
Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predaje od 1992. godine.[1] Predaje na odsjeku za klavir, orgulje i čembalo.[4] Profesorica je orgulja, komorne glazbe i kolegija 'Povijesna izvođačka praksa'. Održava majstorske tečajeve interpretacije u zemlji i inozemstvu.[2]
Aktivna u Kriznom štabu Croatian Music Aida tijekom Domovinskog rata. Održavala koncerte u ratnim zonama, za što ju je odlikovala Hrvatska vojska.[2]
S kolegom Penzarom odgaja nove generacije orguljaša. Rad je uspješan jer su nikli novi orguljski festivali u Hrvatskoj, a najpoznatiji su Festival Orgulje Zagrebačke katedrale, Ars organi sisciae, Orguljski festival Petar Nakić u Rabu, Festival Orgulje Heferer i mnogi drugi.[5]
Gostujuća profesorica na ljubljanskoj Akademiji za glazbu od 1999. do 2001. godine.[4]
Područje interesa Ljerke Očić je izvedba i interpretacija s naglaskom na inovativne metode u podučavanju orgulja i povijesne izvođačke prakse. Istražuje i proučava sve povijesne glazbene stilove od rane glazbe do 21. stoljeća, posebno se zanimajući za hrvatsku orguljsku glazbu i baštinu.[4]
Članica je međunarodnih žirija orguljaških natjecanja, te održava majstorske tečajeve interpretacije.[1]
Pokrenula je Orguljski festival Anabasis sa svojim kolegama nastavnicima i studentima orgulja nakon kolaudacije u novoj zgradi Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu[6]
Napisala stručna izdanja za potrebe studenata Muzičke akademije. U publicistici se okušala knjigom eseja «Orguljska umjetnost» 2004. godine. Prikaz nova pristupa učenju i sviranju orgulja objavila je u knjizi «Orgulje…energija duha» 2006. godine. Snimila dvadesetak nosača zvuka i ostvarila brojne radijske i televizijske snimke za domaće i inozemne kuće.[1] Autorica mnogih televizijskih i radijskih emisija posvećenih orguljskoj glazbi. Snimla je dokumentarne emisije pod nazivom 'Orguljske priče iz davnine' koje obrađuju povijesne orgulje u Hrvatskoj.[2]
Snimala za ediciju „Zvuci hrvatskih povijesnih orgulja“. Mjesta snimanja su orgulje Petra Nakića u Rabu, zatim Sveta Nedelja te najstarije orgulje u Hrvatskoj, u crkvi sv. Florijana u Varaždinu.[5]
Uredila notna izdanja, priredila zbirku hrvatskih nepoznatih skladatelja 18. stoljeća, organizirala festivale i ljetnje škole, promiče hrvatsku orguljsku baštinu itd.[2]
Umjetnički je interdisciplinarna te je ostvarila nekoliko likovnih izložbi, spajajući si likovni izraz s fenomenom orguljskog zvuka.[1]
Nagrade
Dobila razna međunarodna i domaća priznanja. Treba istaknuti nagrade:[1][2]
- nagrada Milka Trnina za 1993. godinu
- diskografska nagrada “Porin” za najbolji album godine u 2000. godini
- diskografska nagrada “Porin” za najbolju solističku izvedbu Bachovih koncerata za orgulje u 2000. godini
- diskografska nagrada “Porin” za najbolju produkciju 2010. za CD 'Divertimento organistico' s glazbom Haydna i Mozarta u izdanju Croatia Recordsa
- nagrada za doprinos glazbenoj umjetnosti Američkog biografskog instituta
- Nagrada Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga (2008.), dobila ju za svoj pedagoški rad
- Brojne zahvalnice i priznanja Hrvatske vojske
- Nagrada Vladimir Nazor 2011. za četverostruki album Hrvatska orguljska glazba (od renesanse do danas) jedinstvenu antologijsku zbirku, svojevrsni hommage hrvatskoj orguljskoj baštini, snimljen za izdavačku kuću Cantus
Izvori
- ↑ a b c d e f g h Organum Šibenik Ljerka Očić (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
- ↑ a b c d e f g Koncertna direkcija Zagreb Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. travnja 2014. (Wayback Machine) Ciklus Europska orguljska glazba kroz razdoblja i stilove. 9. travnja 2014., Crkva Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu. Južnonjemačka orguljska glazba. J. Pachelbel (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
- ↑ Klasika.hr Višnja Požgaj: 22. sezona ciklusa koncerata Iz salona Očić, 4. svibnja 2017. (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
- ↑ a b c d e MUZA Ljerka Očić (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
- ↑ a b CMC Ljerka Očić budi orgulje diljem lijepe naše (pristupljeno 27. srpnja 2017.)
- ↑ Culturenet.hr (D.H.F., 16. veljače 2017.) Peti koncert u sklopu festivala Anabasis (pristupljeno 21. travnja 2017.)
Vanjske poveznice
Nagrada Milka Trnina |
---|
| 1958. – 1960. | | | 1961. – 1970. | 1961. Franjo Paulik, Stjepan Radić, Zorka Wolf • 1962. Ranko Filjak, Zagrebački kvartet, Ante Marušić • 1963. Mirka Klarić, Drago Bernardić, Branka Stilinović • 1964. Antun Nanut, Igor Gjadrov, Josip Šajnović • 1965. Pavica Gvozdić, Davorin Hauptfeld, Vera Grozaj • 1966. Piero Filippi, Vladimir Krpan, Nada Puttar-Gold • 1967. Majda Radić, Dragutin Savin, Vladimir Benić • 1968. Vladimir Ruždjak, Blanka Zec, Tinka Muradori • 1969. Marijana Radev, Branka Galić, Tonko Ninić • 1970. Anđelko Klobučar, Tomislav Neralić, Krešimir Šipuš | | 1971. – 1980. | 1971. Ruža Pospiš Baldani, Lovro Matačić • 1972. Jurica Murai, Nada Ruždjak, Albin Kokeza • 1973. Božena Ruk-Fočić, Štefica Petrušić, Prerad Detiček, Branko Sepčić • 1974. Branka Beretovac, Marijan Jerbić, Željko Miler, Zagrebački duhački kvintet • 1975. Antun Petrušić, Franjo Petrušanec, Emil Cossetto • 1976. Ljiljana Molnar-Talaić, Viktor Bušljeta, Valter Dešpalj, Ivo Maček • 1977. Vladimir Kranjčević, Slavica Pfaf, Stojan Stojanov • 1978. Filka Dimitrova-Pletikosić, Mario Sfiligoj, Višnja Mažuran
• 1979. Blaženka Milić, Atilio Planinšek • 1980. Pavle Dešpalj, Ksenija Kos | | 1981. – 1990. | 1981. Mirjana Bohanec, Pietro Cavaliere • 1982. Dunja Vejzović, Mila Kirinčić-Degan • 1983. Branko Mihanović, Ferdinand Radovan, Zagrebački solisti • 1984. István Römer, Zagrebački puhački trio • 1985. Ivanka Boljkovac, Krunoslav Cigoj • 1986. Radovan Vlatković, Josip Klima • 1987. Veneta Janeva Iveljić, Darko Petrinjak • 1988. Tamara Smirnova Šajfar, Ratomir Kliškić • 1989. Kvartet Klima, Nikša Bareza • 1990. Miro Belamarić, Dinko Lupi | | 1991. – 2000. | 1991. Sretna Meštrović, Kazushi Ono • 1992. Mirela Toić, Karlo Kraus, Zagrebački kvartet saksofona • 1993. Ida Gamulin, Ljerka Očić, Neven Belamarić • 1994. Jadranka Gašparović, Igor Lešnik, Nevenka Petković-Sobjeslavski • 1995. Ljubomir Gašparović, Ante Ivić, Vjekoslav Šutej • 1996. Maja Dešpalj Begović, Olga Šober, Ivana Švarc Grenda • 1997. Nelli Manuilenko, Miroslav Homen, Trio Orlando • 1998. Monika Leskovar, Goran Končar • 1999. Lidija Horvat-Dunjko, Mario Penzar • 2000. Duo Janjanin-Marshall, Vitomir Marof | | 2001. – 2010. | 2001. Ivica Čikeš, Đorđe Stanetti • 2002. Ivo Pogorelić • 2003. Ivana Bilić, Ivo Lipanović, Zoran Dukić • 2004. Renata Pokupić, Zagrebački gitarski trio, Bojan Šober • 2005. Cynthia Hansell-Bakić, Dalibor Cikojević, Maja Bakrač, Goran Bakrač • 2006. Dubravka Šeparović Mušović, Vlatka Oršanić, Laura Vadjon • 2007. Martina Filjak, Ana Vidović, Anđelko Krpan, Zlatan Srzić
• 2008. Valentina Fijačko, Renata Penezić i Tonči Bilić • 2009. Martina Zadro, Giorgio Surian • 2010. Kristina Kolar, Lovro Pogorelić | | 2011. – 2020. | |
|
|
|