Branka Stilinović
Branka Stilinović (Zagreb, 24. listopada 1926. — Rijeka, 4. studenog 2016.),[1][2] bila je hrvatska operna pjevačica (sopran).
Životopis
Branka Stilinović završava pjevanje u glazbenoj školi Pavao Markovac , gdje je studirala kod Nade Pirnat.[1][2] Prvi angažman je dobila, prije svoje karijere na pozornici, kao pjevačica i komentatorica na radio postaji Radio Zagreb.[1][2] Tu je radila u periodu između 1949. i 1958. Njena premijera na pozornici odigrava se 1958., gdje kao operna pjevačica u ulozi Santuzze pjeva u Cavalleriji rusticani u Hrvatskom nacionalnom kazalištu u Rijeci.[1][2]
Sjedeće godine postaje solistica Hrvatskog narodnog kazalište u Zagrebu, gdje je sve do mirovine 1979. bila stalni član opere.[1][2] Na njenom repertoaru bili su mladenačko-dramatične u dramatične sopranske sladbe.
Stilinović je bila posebno cijenjena po briljantnoj visini soprana, i po sugestivnom izričaju svog glasa.[1] Njenim scenskim nastupima pripadale su uloge: Donna Anne iz Don Giovannija, Abigaille iz Nabucca, Amelie iz Un ballo in maschera, glavna uloga iz Aide, glavna uloga u La Giocondi, Leonore u Fideliu, Senta u Ukletom Holandezu, Micaëla u Carmen, Floria Tosca u Tosci, Maddalena u Andrea Chénier, Tatjana u Jevgeniju Onjeginu, Lisa in Pikovoj dami, Marie u Prodanoj nevjesti i Jaroslavna u Knezu Igoru.
Interpretirala je i brojne uloge hrvatske opere: Irmengarde u operi Vatroslava Lisinskog Porin, obe uloge soprana (Eva i Jelana) u operi Ivana Zajca Nikola Šubić Zrinjski, ulogu Đule u operi Jakova GotovcaEro s onoga svijeta. U prosincu 1964. pjevala je u zagrebačkoj operi praizvedbu opere Jakova Gotovca Dalmaro.
Za svoje izvanredne interpretacije Eve i Jelene u Nikola Šubić Zrinjski kao i za ulogu Elisabette di Valois u Verdijevoj operi Don Carlos nagrađena je
nagradom Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika "Milka Trnina".[1][2]
Redovno je pjevala u Beogradskoj narodnoj operi. Pored toga u inozemstvu je nastupaka u operama ili kazalištima u Kölnu, Berlinu, Baselu, Bolonji, Napulju, Budimpešti, Ateni.
Stilinović je smatrana izuzetnom koncertnom pjevačicom, posebice u izvedbi oratorija kao i u izvedbi sopranske dionice u Verdijevom Requiemu.
[1] Nakon završetska svoje scenske karijere radila je kao profesor na Zagrebačkom konzervatorijumu.
Stilinović se pojavljuje na Jugotonovim gramofonskim pločama u operama Ero s onog svijeta i Nikola Šubić Zrinjski. Pored toga ista izdavačka kuća objavila je njenu solo recitaciju.
Branka Stilinović preminula je 4. studenog 2016. u Rijeci u 91. godini. Posljednji ispraćaj bio je 9. studenog 2016. na zagrebačkom krematorijumu.[1][2]
Literatura
- Karl J. Kutsch, Leo Riemens: Großes Sängerlexikon. Band 6: Rasa–Sutton. Vierte, erweiterte und aktualisierte Auflage. München 2003, ISBN 3-598-11598-9, S. 4542.
Vanjske poveznice
Izvori
Nagrada Milka Trnina |
---|
| 1958. – 1960. | | | 1961. – 1970. | 1961. Franjo Paulik, Stjepan Radić, Zorka Wolf • 1962. Ranko Filjak, Zagrebački kvartet, Ante Marušić • 1963. Mirka Klarić, Drago Bernardić, Branka Stilinović • 1964. Antun Nanut, Igor Gjadrov, Josip Šajnović • 1965. Pavica Gvozdić, Davorin Hauptfeld, Vera Grozaj • 1966. Piero Filippi, Vladimir Krpan, Nada Puttar-Gold • 1967. Majda Radić, Dragutin Savin, Vladimir Benić • 1968. Vladimir Ruždjak, Blanka Zec, Tinka Muradori • 1969. Marijana Radev, Branka Galić, Tonko Ninić • 1970. Anđelko Klobučar, Tomislav Neralić, Krešimir Šipuš | | 1971. – 1980. | 1971. Ruža Pospiš Baldani, Lovro Matačić • 1972. Jurica Murai, Nada Ruždjak, Albin Kokeza • 1973. Božena Ruk-Fočić, Štefica Petrušić, Prerad Detiček, Branko Sepčić • 1974. Branka Beretovac, Marijan Jerbić, Željko Miler, Zagrebački duhački kvintet • 1975. Antun Petrušić, Franjo Petrušanec, Emil Cossetto • 1976. Ljiljana Molnar-Talaić, Viktor Bušljeta, Valter Dešpalj, Ivo Maček • 1977. Vladimir Kranjčević, Slavica Pfaf, Stojan Stojanov • 1978. Filka Dimitrova-Pletikosić, Mario Sfiligoj, Višnja Mažuran
• 1979. Blaženka Milić, Atilio Planinšek • 1980. Pavle Dešpalj, Ksenija Kos | | 1981. – 1990. | 1981. Mirjana Bohanec, Pietro Cavaliere • 1982. Dunja Vejzović, Mila Kirinčić-Degan • 1983. Branko Mihanović, Ferdinand Radovan, Zagrebački solisti • 1984. István Römer, Zagrebački puhački trio • 1985. Ivanka Boljkovac, Krunoslav Cigoj • 1986. Radovan Vlatković, Josip Klima • 1987. Veneta Janeva Iveljić, Darko Petrinjak • 1988. Tamara Smirnova Šajfar, Ratomir Kliškić • 1989. Kvartet Klima, Nikša Bareza • 1990. Miro Belamarić, Dinko Lupi | | 1991. – 2000. | 1991. Sretna Meštrović, Kazushi Ono • 1992. Mirela Toić, Karlo Kraus, Zagrebački kvartet saksofona • 1993. Ida Gamulin, Ljerka Očić, Neven Belamarić • 1994. Jadranka Gašparović, Igor Lešnik, Nevenka Petković-Sobjeslavski • 1995. Ljubomir Gašparović, Ante Ivić, Vjekoslav Šutej • 1996. Maja Dešpalj Begović, Olga Šober, Ivana Švarc Grenda • 1997. Nelli Manuilenko, Miroslav Homen, Trio Orlando • 1998. Monika Leskovar, Goran Končar • 1999. Lidija Horvat-Dunjko, Mario Penzar • 2000. Duo Janjanin-Marshall, Vitomir Marof | | 2001. – 2010. | 2001. Ivica Čikeš, Đorđe Stanetti • 2002. Ivo Pogorelić • 2003. Ivana Bilić, Ivo Lipanović, Zoran Dukić • 2004. Renata Pokupić, Zagrebački gitarski trio, Bojan Šober • 2005. Cynthia Hansell-Bakić, Dalibor Cikojević, Maja Bakrač, Goran Bakrač • 2006. Dubravka Šeparović Mušović, Vlatka Oršanić, Laura Vadjon • 2007. Martina Filjak, Ana Vidović, Anđelko Krpan, Zlatan Srzić
• 2008. Valentina Fijačko, Renata Penezić i Tonči Bilić • 2009. Martina Zadro, Giorgio Surian • 2010. Kristina Kolar, Lovro Pogorelić | | 2011. – 2020. | |
|
|
|