Larisa (mitologija)

Larisa (grč. Λάρισα, Lárisa) u grčkoj mitologiji nimfa je iz Tesalije.

Karakteristike

Po njoj je nazvan i istoimeni grad, a njezin je lik prikazivan i na kovanu novcu toga grada. Bile su to drahme, kovane između 400. pr. Kr. i 340. pr. Kr., na kojima je prikazana s trima četvrtinama lica i gracioznom, lepršavom kosom.^[1] Taj je stil Kimon kopirao od prikaza glave nimfe Aretuze s tetradrahmi.^[2] Prema tesalskim dokazima, takav se novac proizvodio do 320. pr. Kr.^[3] Drugi novčići prikazuju Larisu kako sjedi, drži hidriju, ćup za vodu, s izvorom u blizini, što je povezuje s vodenim nimfama.^[4]

Mitologija

Pauzanije piše da je Pelazgova kći. No, Helanik govori da su sinovi Posejdona i Larise bili Ahaj, Ftij i Pelazg. Strabon je naziva kćeri Piaza, princa iz Pelazga.

Literatura

1. Mørkholm: str. 85.
2. Larson: str. 166., Mørkholm: str. 85.
3. Bellinger: str. 57. - 60.
4. Larson: str. 165.

• Bellinger, A. R.: The Thessaly hoard on 1938 in INC Rome Atti, 1965.
• Larson, Jennifer S.: Greek Nymphs: Myth, Cult, Lore, Oxford, Oxford University Press, 2001.
• Mørkholm, Otto: Early Hellenistic Coinage from the Accession of Alexander to the Peace of Apamaea (336-188 BC), Cambridge, Cambridge University Press, 1991.
• Pauzanije: Opis Grčke, 2.24.1.
• Strabon: Geographika, XIV.

Vanjske poveznice

• Srebrni novčić s Larisinom glavom (engl.)