Ovo je glavno značenje pojma Kosa. Za druga značenja pogledajte Kosa (razdvojba).
Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi. Sastoji se od keratina, vlaknastog proteina koji je osnovni gradivni element dlake, noktiju i spoljnog sloja kože.
Tradicionalan način uređivanja kose kod Hopi Indijanaca iz Arizone, fotografija Edwarda S. Curtisa, 1922.
Ljudska kosa je mnogo duža nego kod ostalih sisavaca (dlake na glavi), a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100 000 folikula. Tijekom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi. Ljudska kosa mjesečno u prosjeku naraste 1 do 1,5 centimetara.[1]
Kosa ima tri glavne funkcije:
Zaštita: Kosa štiti teme glave od sunčevih zraka, povreda i hladnoće.
Termoregulacija: Pomaže u održavanju telesne temperature tako što sprečava gubitak toplote.
Estetika i identitet: Kosa često igra ključnu ulogu u izražavanju ličnog stila, kulture i identiteta.
Sama dlaka se sastoji od tri sloja:
Kutikula (spoljašnji sloj): Štiti unutrašnje slojeve i daje kosi sjaj.
Korteks (srednji sloj): Odgovoran je za snagu, boju i elastičnost dlake.
Medula (unutrašnji sloj): Nije prisutan kod svih dlaka i ima manje funkcije.
Rast kose prolazi kroz tri faze:
Anagena faza: Period aktivnog rasta.
Katagena faza: Kratka prelazna faza kada dlaka prestaje da raste.
Telogena faza: Period mirovanja kada dlaka može ispasti, čime se omogućava rast nove dlake.
