Jutarnji list je hrvatskidnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a[6]) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka. Izlazi u sklopu medijskog koncerna Hanza Media i dostupan je na području cijele Hrvatske svakodnevno kroz pet izdanja podijeljenih po regijama. Prvi broj obnovljenog Jutarnjeg lista izašao je 6. travnja1998. godine.[3]
Prema riječima većinskog vlasnika EPH Marijana Hanžekovića na sjednici Skupštine EPH 30. prosinca2014., "Jutarnji list trebao bi koncepcijski biti glasilo liberalnog, socijaldemokratskog usmjerenja, s težištem na točnosti i relevantnosti".[4]
Povijest
Poslovanje
Jutarnji list muči promjena u poslovnom modelu nakon pojave društvenih medija, raznih medijskih portala te oglašavanja preko Interneta, osobito poslije pojave jefinijih širokopojasnih internetskih veza te dostupne mobilne podatkovne mreže 3G. Mnoge novinske kuće na Internetu nude svoje vijesti besplatno, pa korisnici sada naviknuti na besplatno nerado plaćaju za isti sadržaj tiskan. U gospodarski razvijenim zemljama proces propadanja klasičnih medijskih kuća je izrazit osobito u SAD-u, gdje se mnoge novine ili gase, ili spajaju u jednu organizaciju, ili ostaju samo na Internetu, dok su reorganizacije novinskih kuća svakidašnjica. Ta je kriza, u kojoj nakladnici "režu" troškove tiskanja i broj zaposlenika[7] samo dio silazne spirale u koju su ušle mnoge novinske kuće, pa i u Hrvatskoj. Smanjuju se prodane naklade, a i prihodi od reklama su u stalnom padu zbog konkurencije televizije i Interneta. Prema istraživanjima u SAD-u, od 2006. godine do 2013. godine prihod od tiskanja oglasa u novinama, časopisima i sličnim tiskovinama opao je za 45%.[8]
Jutarnji list ima dva izdanja, jedno koja se izdaje od ponedjeljka do subote, i posebno izdanje koja se izdaje nedjeljom.
Sadržaj
Odjeljci
U dnevnom izdanju postoje sljedeći odjeljci (rubrike):
Svijet
Hrvatska
Zagreb
Crna kronika
Sport
Novac
Znanost
Jutarnji 2
Kultura
Spektakli
Na internetskim stranicama jutarnjeg lista postoji više odjeljaka nego u tiskanom izdanju, zbog većih mogućnosti koje postoje s digitalnim medijskim tehnikama.
Reputacija, nagrade i priznanja
U prvih deset godina novinari Jutarnjeg lista su dobili otprilike svaku petu nagradu Hrvatskoga novinarskog društva za priloge objavljene u Jutarnjem listu. Nagrađivani su za komentar (3 puta), za vijest/izvještaj (3 puta), za istraživačko novinarstvo (2 puta), za intervju (2 puta), za najbolju rubriku (2 puta), za novinara godine (2 puta), za novinarstvo na Internetu (koja je dodijeljena samo taj put), te jednom za novinarski izraz.[9] Novinari i stalni suradnici su, dok su radili u Jutarnjem listu odnosno za Jutarnji list, dobivali nagrade i na drugim područjima kulturnog stvaralaštva.
Popisane su nagrade koje su uposlenici odnosno stalni suradnici Jutarnjeg lista dobili u razdoblju kada su objavljivali u Jutarnjem listu
Nagrade za novinarstvo
Hrvoje Appelt – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za istraživačko novinarstvo 2004.
Inoslav Bešker – Nagrada HND Novinar godine 2002.
Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za komentar/kolumnu 2002.
Međunarodna MIDAS-ova nagrada Otto von Habsburg 2015.
Nagrada HHO za ljudska prava Joško Kulušić (za doprinos u zaštiti ljudskih prava na području medijskog djelovanja, a koji nadilaze profesionalne obveze i uobičajene standarde) 2016.
Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo Joško Kulušić 2018.
Sandra Bolanča – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za pisano novinarstvo 2014.
Nataša Božić – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za pisano novinarstvo 2010.
Davor Butković – Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za interview 1998.
Drago Hedl - Knight International Journalism Award 2006.
Dr. Erhard Busek Award for Better Understanding in South East Europe (SEEMO) 2011.
Nagrada HND za životno djelo Otokar Keršovani 2014.
Darko Kolombo – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za najbolje uređenu rubriku 1999.
Lažni intervju s Ivom Sanaderom kojeg je objavio novinarDavor Butković. Članak su prenijeli brojni svjetski mediji.[11][12] "Intervju" je, služeći se adresom koja ni po čemu nije ukazivala na premijera (linija04@gmail.com),[13] dao 23-godišnji Viktor Zahtila, bivši novinar konkurentskog Nacionala. Odgovore na Butkovićeva pitanja poslao je iz stana novinarke konkurentskoga Večernjeg listaMilene Zajović.[14] U prepisci s Butkovićem se nigdje izričito ne predstavlja kao Sanader, a Butković uopće nije provjeravao telefonski je li njegov sugovornik uopće Sanader. U prepisci Butković izravno savjetuje lažnog Sanadera o načinu i stilu odgovaranja. Zahtila je, prema vlastitom priznanju, Butkoviću odgovore sastavio na osnovi Sanaderovih izjava u javnosti, neke je i sam izmislio dok je jedan doslovce kopirao sa stranice Jutarnjeg lista.[15] Ovaj skandal je razotkrio praksu intervjuiranja političara preko e-pošte.
Prekršaj izborne šutnje
Jutarnji list prekršio je izbornu šutnju tijekom izbora za Europski parlament 2013. člankom "Ovo je 12 veličanstvenih za Europski parlament - Ako ne bude iznenađenja, oni će nas zastupati" objavljenog 13. travnja 2013. na internetskoj stranici Jutarnjeg lista.[16]
Iznošenje neistinitosti
U prosincu 2013. godine u članku "Crkva je prisvojila zbirku moga bratića biskupa Đure Kokše" koji potpisuje novinarka Romina Peritz navode se tvrdnje dr. Barbare Lukačin o Zagrebačkoj nadbiskupiji koja nezakonito prisvaja umjetničku zbirku pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. dr. Đure Kokše, potkrijepljene tvrdnjom da "njezin bratić" zbirku svojih umjetnina nikada nije "oporučno" ostavio Zagrebačkoj nadbiskupiji. Ovdje se međutim previđa izjava vlastoručno potpisane izjave mons. dr. Đure Kokše koja se nalazi u Nadbiskupijskom arhivu (potpisana 26. rujna 1997. godine) i koja je potvrđena u prisutnosti trojice svjedoka u kojoj stoji da vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, posve svjesno i slobodno, također predaje sve predmete i knjige koji su u depozitu u Nadbiskupskom Dječačkom sjemeništu na Šalati, Voćarska 106 u Zagrebu". Autentičnost izjave svojim je potpisom dodatno potvrdio i kardinal Franjo Kuharić.[17]
Općinski i Županijski sud u Zagrebu osudio je EPH zbog grubog klevetanja Dunje Zloić-Gotovine na kaznu 100.000 kuna odštete.[18]
U svibnju 2012. novinari Goran Penić i Klara Rožman objavili su da je Marko Perković Thompson između ostaloga utajio porez, nezakonito primio iznos od oko 500 tisuća eura od HDZ-a za nenastupanje tijekom kampanje za izbore 2007. te druge neistine. Thompson je protiv njih pokrenuo kazneni postupak zbog kaznenoga djela klevete tijekom kojeg su iskazali žaljenje ako su naštetili časti i ugledu Marka Perkovića Thompsona.[19][20]
