PROFILBARU.COM

Guangxi ; 广西; Guăngxī
	; Položaj Guangxija u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave	Autonomna regija
Sjedište	Nanning
• najveći grad	Nanning
• Partijski sekretar	Peng Qinghua
• Guverner	Chen Wu
Površina	236.700 km²; (na 9. mjestu)
	Stanovništvo
• ukupno (2010.)	46.026.629; (na 11. mjestu)
• gustoća	207 st./km²; (na 20. mjestu)
Službeni jezici i dijalekti	mandarinski kineski, kantonski kineski, zhuang, pinghua
HDI (2008.)	0,776 (20.)
Etničke grupe	Han Kinezi (62%); Žuana (32%); Yao (3%); Miao (1%); Dong (0,7%); Vijetnamci (0,6%); Gelao (0,4%)
Prefekture	14
Županije	109
Gradovi	1.396
ISO 3166-2	CN-45
Web stranica	www.gxzf.gov.cn/
	; Politička podjela Guangxija

Guangxi (kineski: 广西, pinyin: Guăngxī), službenog naziva Autonomna regija Guangxi naroda Žuana (kin. 广西壮族自治区, Guǎngxī Zhuàngzú Zìzhìqū) je jedna od pet autonomnih regija NR Kine. Nalazi se na planinskom jugu zemlje uz granicu s Vijetnamom. Ima površinu od 236.700 km² i 48.890.000 stanovnika (2004.). Glavni grad je Nanning. Narodi koje ovdje žive su: Han Kinezi (62,0%), Žuana (32%), Yao (3%) i Mjao (1%).

Zemljopis

Spomenik Taipinškoj pobuni u Wuzhou, Guanxi, koji je bio prvo sjedište vlade Taipinga

Guangxi se nalazi na jugu Kine gdje graniči na jugu s Vijetnamom, te kineskim pokrajinama Yunnan na zapadu, Guizhou na sjeveru, Hunan na sjeveroistoku i Guangdong na istoku. Gorje Nan (南岭, Nánlǐng) tvori njegovu sjevernu granicu, a od njega se grana gorje Yuecheng na kojemu se nalazi i najviši vrh pokrajine, 2.142 m visoka planina Māo'ér (Kitten).

Brojne rijeke prosijecaju kroz planinski krajolik, od kojih su većina pritoke rijeke Xi Jiang (西江)

Klima u Guangxiju je suptropska.

Povijest

Dijelovi ove regije, izvorno naseljeni narodom Baiyue, prvi su put postali dio Kine 214. pr. Kr., u vrijeme dinastije Qin. Od 226. god. dobiva naziv Guangdong, što znači „zapadno prostranstvo”, koje je s Guangdongom („Istočnim prostranstvom”) činilo pokrajinu Liangguang (兩廣; doslovno „Dva prostranstva”), koja je tijekom dinastije Song podijeljena na današnje pokrajine.

Tijekom dinastije Tang Žuane iz Guangxia su poduprijele kraljevstvo Nanzhao iz Yunnana koje je uspješno odbilo napade sarske vojske 751. i 754. god. Tada je nanzhaoski Guangxi podijeljen na područje istočno od Nanninga, s većinskim stanovništvom Žuana, i područje zapadno od Nanninga gdje su većinu činili Han Kinezi. Nakon propasti Nanzhaa, 971. god. ovo podrulje je anektirala dinastija Song i od tada za ovo područje ratuju Kinezi sa sjevera i Vijetnamci s juga. Zbog toga je vođa Žuana, Nong Zhigao, poveo bunu 1052. god. koje se Žuane još uvijek rado sjećaju. Nakon kratkotrajne neovisnosti, general dinastije Song, Di Qing, je vratio Guangxi Kini.

Od propasti dinastije Song, Mongoli, a poslije i dinastija Ming, su labavo vladali ovim područjem, najčešće tako što su huškali lokalne vladare jedne protiv drugih. Tako je 1465. god. zabilježeno kako je u bitci kod klanca Rattan, između Žuana i naroda Yao, poginulo oko 20.000 vojnika.

God. 1850., Hong Xiuquan je u Guanxiju poveo Taipinški ustanak protiv vladajuće mandžurijske dinastije Qing. Do 1864. god. trajao je ovaj jedan od najkrvavijih ratnih sukoba u povijesti u kojemu je život izgubilo oko 20 milijuna ljudi. Carstvo je naposljetku ugušilo pobunu uz pomoć francuskih i britanskih snaga. Opijumski ratovi su uglavnom vođeni oko ovog područja, ali je Francusko-Kineski rat 1884. – 85. god. vođen upravo ovdje. Naposljetku su Kinezi uspjeli odbaciti Francuze na jug u Vijetnam.

Nakon pada Carstva 1911. god. ovim područjem su vladali lokalni Žuana vladari, koji su se sukobili sa Sun Jat-senom 1920. – 21. god., nakon čega su uslijedile godine bezvlašća dok Li Zongren nije ustanovio vlast Kuomintanga. Njegove snage su bile odgovorne za Šangajski masakr 1927. god. i gušenje komunističke Baise pobune u Guangxiju koju je vodio Deng Šaoping 1929. god.

Japanci su okupirali Guangxi 1944. godine, a u prosincu 1949. priključio se NR Kini i odmah postao autonomna regija naroda Žuana. Ova kontinentalna pokrajina je 1952. dobila mali dio morske obale od pokrajine Guangdong, što je poništeno 1955., pa ponovo vraćeno 1965. god.

BDP Guangxija je u 2008. godini iznosio 103 milijarde američkih dolara.

Uprava

Guangxi je podijeljen na 14 gradskih prefektura, 56 okruga, 34 distrikta, 12 etničkih okruga i 7 gradskih okruga. Četrnaest prefektura su:

#	Naziv	Upravno sjedište	Kinesko pismo Pinyin	Zhuang	Stanovništvo (2010.)

— Gradske prefekture —
1.	Baise	Youjiang (distrikt)	百色市 Bǎisè Shì	Si Baksaek	3.466.800
2.	Hechi	Jinchengjiang (distrikt)	河池市 Héchí Shì	Si Hozciz	3.369.200
3.	Liuzhou	Chengzhong (distrikt)	柳州市 Liǔzhōu Shì	Si Liujcouh	3.758.700
4.	Guilin	Xiangshan (distrikt)	桂林市 Guìlín Shì	Si Gveilinz	4.748.000
5.	Hezhou	Babu (distrikt)	贺州市 Hézhōu Shì	Si Hohcouh	1.954.100
6.	Chongzuo	Jiangzhou (distrikt)	崇左市 Chóngzuǒ Shì	Si Cungzcoj	1.994.300
7.	Nanning	Qingxiu (distrikt)	南宁市 Nánníng Shì	Si Namzningz	6.661.600
8.	Laibin	Xingbin (distrikt)	来宾市 Láibīn Shì	Si Leizbingz	2.099.700
9.	Guigang	Gangbei (distrikt)	贵港市 Guìgǎng Shì	Si Gveigangj	4.118.800
10.	Wuzhou	Wanxiu (distrikt)	梧州市 Wúzhōu Shì	Si Ngouzcouh	2.882.200
11.	Fangchenggang	Gangkou (distrikt)	防城港市 Fángchénggǎng Shì	Si Fangzcwngzgangj	866.900
12.	Qinzhou	Qinnan (distrikt)	钦州市 Qīnzhōu Shì	Si Ginhcouh	3.079.700
13	Beihai	Haicheng (distrikt)	北海市 Běihǎi Shì	Si Baekhaij	1.539.300
14.	Yulin	Yuzhou (distrikt)	玉林市 Yùlín Shì	Si Yoglinz	5.487.400