Božica Jelušić (Pitomača, 16. prosinca 1951.) hrvatska je pjesnikinja. Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika. Bavila se pedagoškim radom, novinarstvom, kulturnom animacijom i galerijskom djelatnošću.
Od mladosti piše poeziju i prozu. Objavila je 67 knjiga, od kojih su djeci namijenjene zbirka pjesama Zmaj od papira i poetsko-prozna knjiga Po mjeri cvijeta te prozne knjige "Bakomat", "Priča o Jakovu Oblaku", "Pjesko, pješčani dječak" i edukativna zbirka priča i pjesama o drveću "Pogled stablu". Izabrane pjesme za djecu nalaze se u knjizi "Ljestve od svile". Od ostalih naslova poznati su: "Riječ kao lijepo stablo" (pjesme), "Kopernikovo poglavlje" (poezija),"Belladonna" (mapa s grafikama Gordane Špoljar-Andrašić), "Libela" (poezija), "Rukavica soneta" (soneti), "Zimzelen" (izabrane pjesme), "Stolisnik" (pjesme) "Flauta u inju" (izabrane pjesme), "Arielirika" (pjesme), "Slovostaj" (mozaički tekstovi)) te kajkavske zbirke: "Meštri, meštrije", "Nočna steza", "Štorga", "Ftič kesnokrič" i "Gda smo išli". Esejistički tekstovi skupljeni su u knjigama : "Herz desetka", "Znak na zemlji" (likovne umjetnosti), "Od cintora do cybera" (o kajkavskoj književnosti), "Perom i kistom" te "Kajogledi, vnebogledi". Objavila desetak likovnih monografija i monografskih kataloga o likovnim umjetnicima (Lacković, Horvat, Topljak, Tomerlin, Ivanišević, Švegović-Budaj i dr.) Kao nositeljica Fulbrightove stipendije boravila je u SAD-u, na University of Washington, Seattle. Povodom toga, 1989. godine, objavljuje knjigu putopisa "Okrhak kontinenta". Okušala se u svim literarnim žanrovima. Najveći uspjeh postigla je u području dijalektalne poezije, pišući nekom vrstom "svekajkavske sinteze" (Joža Skok) i proširujući izražajne mogućnosti kajkavštine do suvremenog književnog izraza.
Objavila je roman prvijenac "Čišćenje globusa" u izdanju MH Đurđevac (sunakladnik "Baltazar", Koprivnica, 2014.) te knjigu razgovora o književnosti i društvenom životu "Život kao knjiga" (autor: Mladen Pavković, vl. naklada, Koprivnica, 2014.). U povodu 45-obljetnice književnog rada (2016.) u Izdavačkoj kući Tonimir (Varaždinske Toplice) objavila je svoju književnu aktivu pod nazivom Petoknjižje (poezija za djecu i odrasle, kajkavska poezija, eseji, putopisi) na više od tisuću stranica, čime je zaoružila svoj književni portret kao plodna i svestrana autorica, prisutna u najživljoj matici hrvatske književnosti.
Kao suradnica listova i časopisa za mladež, objavila je više od osamsto tekstova, različita sadržaja. Prevodi s engleskoga i njemačkoga jezika, crta, recitira. Za biblioteku "Nobelovci" (ŠK Zagreb) prevela je poeziju W. B. Yeatsa. Aktivno se bavi ekologijom a najveći dio vremena posvećuje prirodi i unucima. "Djeca su kao žirevi", kaže književnica i dodaje, "svaki od njih može izrasti u gorostasan hrast, i zbog toga ih moramo voljeti, poštovati, diviti im se od prvog dana kad uđu u naš svijet." Priče i pjesme sakupljene u knjizi "Pogled stablu", malen su prilog "duhovne hrane" za buduće graditelje i čuvare jedinog i najljepšeg svijeta koji poznajemo.
Zastupljena je u četrdesetak antologija na hrvatskom i stranim jezicima, te u školskoj lektiri i čitankama za sve razrede osmogodišnjeg školovanja. Stalna je suradnica Hrvatskog sabora kulture, u svojstvu izbornice i voditeljice književnih radionica. Članica Društva hrvatskih književnika od 1974. godine.
Dobitnica je važnih književnih nagrada i priznanja: Nagrada 7 sekretara SKOJ-a, Maslinov vijenac za sveukupni opus, Galovićeva nagrada za djelo zavičajne tematike, Pasionska baština za duhovnu poeziju, Nagrada MH za najbolji roman, Nagrada Katarina Patačić za dijalektalnu poeziju, Nagrada "Tin Ujević", Nagrada "Dubravko Horvatić", te dvadesetak nagrada na festivalima D. Domjanić u Zelini i Loboru, za Najljepši hrvatski putopis.
Živi i radi u Đurđevcu.
1981. Nikica Petrak | 1982. Slavko Mihalić | 1983. Irena Vrkljan | 1984. Nikola Milićević | 1985. Branimir Bošnjak | 1986. Igor Zidić | 1987. Dragutin Tadijanović | 1988. Tonko Maroević | 1989. Tonči Petrasov Marović | 1990. Luko Paljetak | 1991. Vlado Gotovac | 1992. Zvonimir Golob | 1993. Mate Ganza | 1994. Dražen Katunarić | 1995. Vladimir Pavlović | 1996. Dubravko Horvatić | 1997. Boris Domagoj Biletić | 1998. Gordana Benić | 1999. Andrijana Škunca | 2000. Mario Suško | 2001. Ivan Slamnig | 2002. Petar Gudelj | 2003. Vesna Parun | 2004. Alojz Majetić | 2005. Borben Vladović | 2006. Željko Knežević | 2007. Ante Stamać | 2008. Miroslav Slavko Mađer | 2009. Tomislav Marijan Bilosnić | 2010. Jakša Fiamengo | 2011. Dunja Detoni-Dujmić | 2012. Neda Miranda Blažević-Krietzman | 2013. Vesna Krmpotić | 2014. Slavko Jendričko | 2015. Ivan Babić | 2016. Drago Čondrić | 2017. Ernest Fišer | 2018. Milko Valent | 2019. Božica Jelušić | 2020. Drago Štambuk | 2021. Evelina Rudan | 2022. Krešimir Bagić | 2023. Ivan Klarić | 2024. Stanko Krnjić