Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Objavljivao je članke, razgovore, podlistke, priloge, kritike i osvrte iz područja kulture i umjetnosti (književnosti, likovne umjetnosti, kazalište, televizije), članke nadahnute hrvatskom svakodnevnicom, politikom i športskim događajima te humoristično-satirični priloge (aforizme, anegdote, humoristične tekstove, stripove). Po širini pokrivenih tematskih područja u vrijeme izlaženja bio je jedinstvena novina u Hrvatskoj.[1]
Na osnivačkome skupu u Zagrebu, održanom 28. ožujka 1995., prihvaćena je koncepcija novoga tjednika, koju je izložio Dubravko Horvatić, i prijedlog Mile Pešorde o imenu »Hrvatsko slovo«. Prvi broj Hrvatskoga slova predstavili su u Zagrebu 28. travnja 1995. njegovi osnivači književnici Dubravko Horvatić, glavni urednik, Stjepan Šešelj, ravnatelj, Mile Pešorda, zamjenik glavnog urednika i urednik za književnost, i predsjednik DHK-a Nedjeljko Fabrio. Jednim od supokretača bio je hrvatski pjesnik Mile Maslać,[2] poslije zamjenikom glavnog urednika ovog lista.[3]
Ciljevi Hrvatskoga slova bili su promicanje hrvatske kulture, svijesti o nacionalnim interesima hrvatskog naroda, zatim promicanje svijesti o velikim djelima nacionalnih manjina koje su znatno pridonijele Hrvatskoj i hrvatskoj kulturi.
Suradnici
Tjednik je objavio razgovore s brojnim hrvatskim uglednicima.
Za suradnike je imao brojne hrvatske uglednike - književnike, umjetnike, znanstvenike, kao i stručnjake iz raznih područja, kao što su Vlado Andrilović, Ivan Aralica, Ivan Babić, Stjepan Šulek (jedno vrijeme glavni urednik), Franjo Brkić, Emil Čić, Tomislav Dretar, Malkica Dugeč, Nela Eržišnik, Dubravko Horvatić, Marijan Krmpotić, Krešimir Mišak, Javor Novak, Mladen Pavković, Mile Pešorda, Zlatko Tomičić, Marijan Horvat-Mileković, Tomislav Sunić, Tin Kolumbić, Nevenka Nekić, Zvonimir Magdić, Ivan Biondić, Branimir Souček, Zoran Vukman, Branka Hlevnjak, Igor Mrduljaš, Nenad Piskač, Esad Jogić, Lidija Bajuk,[4] Željko Sabol, Ivan Boždar (pseudonim Satir iliti podivljali čovik),[5] Damir Pešorda, Benjamin Tolić, Davor Dijanović, Ivica Luetić, Ati Salvaro, Domagoj Vidović i ini.
Višestruko međunarodno nagrađivani hrvatski karikaturist Nikola Listeš redovni je suradnik Hrvatskog slova.
U Hrvatskom su slovu objavljeni književni uradci na hrvatskom jeziku i prijevodi književnih uradaka na hrvatski jezik poznatih književnika i akademika: Ivana Brajdića, Nietzsche i drugih.
Nakladništvo
Hrvatsko slovo u svojoj Knjižnici Hrvatskog slova objavio je djela ovih hrvatskih književnika i inih uglednika: Veljka Barbierija, Mirka Marjanovića, Đurđice Ivanišević, Hrvoja Hitreca, Stjepana Šešelja, Igora Mrduljaša, Ljubice Štefan, Svena Laste, Maje Freundlich, Dubravka Horvatića, Benjamina Tolića, Milana Vukovića, Zorana Tadića, Mladena Rojnice, Mate Kovačevića,[6] Pere Pavlovića i drugih.[7]
Nagrade
Izvori
- ↑ Novak, Javor: Hrvatsko slovo (1995.-2022.) Portal Hrvatskog kulturnog vijeća. Objavljeno 22. veljače 2022. Pristupljeno 27. veljače 2022.
- ↑ Imehrvatsko.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. rujna 2013. (Wayback Machine), preuzeto 25. veljače 2013.
- ↑ Marjanović, Mirko: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas
- ↑ Lidija Bajuk: Dnevnik. 7.-13. X. Potrudimo se očuvati najveće vrijednosti hrvatske tradicije, Hrvatsko slovo, petak, 18. studenoga 2011., str. 7.
- ↑ Ivan Boždar, osobne stranice. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2013. Pristupljeno 29. rujna 2013.
- ↑ Hrvatsko slovo, str. 27, petak, 1. veljače 2008.
- ↑ M.T.: Pero Pavlović Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2016. (Wayback Machine), Katolički tjednik, preuzeto 25. veljače 2013.
- ↑ a b HKZ: Nagrade, preuzeto 25. veljače 2013.
Vanjske poveznice
