Bjelovarsko-križevačka biskupija je hrvatska biskupija sa sjedištem u gradu Bjelovaru koju je utemeljio papa Benedikt XVI. , 5. prosinca 2009. [ 1] [ 2]
Prvim biskupom Bjelovarsko-križevačke biskupije imenovan je mons. dr. Vjekoslav Huzjak , dotadašnji generalni tajnik HBK .[ 3]
Biskupija je zaživjela 20. ožujka 2010. izvršenjem bule o osnivanju te ređenjem i preuzimanjem službe prvog biskupa.[ 4]
Katedrala je dosadašnja župna crkva sv. Terezije Avilske u Bjelovaru, a konkatedrala je dosadašnja crkva sv. Križa u Križevcima . Zaštitnik biskupije je sv. Marko Križevčanin . Biskupijsko svetište Majke Božje nalazi se u Novoj Rači .
Najposjećenija godišnja vjerska slavlja su: proslava blagdana Velike Gospe u Novoj Rači 15. kolovoza, proslava svetkovine sv. Marka Križevčanina u Križevcima 7. rujna, proslava svetkovine sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru 13. lipnja i Marinje u Grubišnom Polju , proslava blagdana Presvetoga Imena Marijina 12. rujna.
Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru okupio je 7000 sudionika 17. rujna 2022 . Svečano euharistijsko slavlje na stadionu NK Bjelovar , u zajedništvu sa svim hrvatskim biskupima i apostolskim nuncijem u Hrvatskoj predvodio je bjelovarsko-križevački biskup, msgr. Vjekoslav Huzjak . Održan je po jakoj kiši, koja je padala dva dana bez prestanka.
Zemljopisni smještaj
Teritorij Bjelovarsko-križevačke biskupije obuhvaća područje Bjelovarsko-bilogorske županije , bez okolice Daruvara , koja pripada u Požešku biskupiju , te križevački , vrbovečki i zelinski kraj.
Uprava
U crkvenopravnom pogledu Bjelovarsko-križevačka biskupija je sufragan (podložna biskupija) Zagrebačke nadbiskupije u okviru Zagrebačke metropolije .
Bjelovarsko-križevačka biskupija sastoji se od dva arhiđakonata : Bjelovarsko-kalnički i Čazmanski arhiđakonat.
Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Bjelovarsko-križevačka biskupija sastoji se od 7 dekanata s 56 župa:
Popis Bjelovarsko-križevačkih biskupa
Poznate crkvene osobe
Zoran Homen:Sveti Marko Križevčanin
Poznate crkvene osobe rođene ili djelovale na području Bjelovarsko-križevačke biskupije:
Sveti Marko Križevčanin - svetac , svećenik , košički mučenik , profesor teologije , kanonik i misionar , rođen u Križevcima .
Blažena Marija Bernadeta Banja - blaženica, redovnica , jedna od blaženih Drinskih mučenica rođena u Velikom Grđevcu .
Službenica Božja Geralda Jakob - redovnica sestra milosrdnica , žrtva jugoslavenskog komunističkog režima, rodom iz Donjare kod Križevaca .
Stjepan Kranjčić - križevački župnik, umro na glasu svetosti, suradnik nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca , žrtva komunističkoga sustava , doktor kanonskoga prava , pisac, izniman pastoralni i karitativni djelatnik.
Pavao Kolarić - isusovac, umro na glasu svetosti, rođen u Velikom Trojstvu .
Ratko Perić - mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, rođen u Tuku kraj Bjelovara.
Blaž Švinderman - pomoćni biskup zagrebački od 1904. do 1915., kanonik , ceremonijar, papinski komornik, prebendar i protokolist, rođen u Bjelovaru.
Mijo Škvorc - pomoćni biskup zagrebački od 1970. do 1989. godine, teolog , filozof , pjesnik , rodom iz Ruševca kraj Križevaca.
Rudolf Vimer - kanonik , rektor Zagrebačkog sveučilišta , dekan Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU ), najučeniji svećenik Zagrebačke nadbiskupije početkom XX. stoljeća , pisac, poliglot i dobrotvor, rođen u Bjelovaru.
Stjepan Kožul - kanonik, doktor teologije, obnašao je mnoge visoke funkcije u Zagrebačkoj nadbiskupiji , među kojima se posebno ističu službe bilježnika i tajnika Nadbiskupskoga duhovnog stola tijekom 26 godina, bilježnika Međubiskupijskoga prizivnog suda u Zagrebu , ravnatelja Dijecezanskoga muzeja, te predstojnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Autor je mnogih znanstvenih knjiga, članaka i prikaza o temama iz crkvene povijesti i umjetnosti . Rođen je u Nevincu kraj Bjelovara.[ 5]
Željko Tanjić - doktor teologije, prvi rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta , direktor Kršćanske sadašnjosti od 2009. do 2011., urednik časopisa, rođen u Bjelovaru, rodom iz Rovišća .
Marijan Radanović - monsinjor , graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu , rođen u Severinu kraj Bjelovara.
Josip Kopjar - dekan bjelovarskog dekanata od 1989. do 2004. godine.
Stanko Banić - franjevac , humanitarac i pjesnik.
Siniša Srebrenović - franjevac, čuvar Isusova groba u Bazilici Svetoga groba u Jeruzalemu , rođen u Bjelovaru.
Također pogledajte
Galerija
Izvori
Vanjske poveznice