Zadnji mozak

Zadnji mozak (Rhombencephalon)
Prikaz glavnih podgrupa embrionskog mozga kičmenjaka Ove regije kasnije se diferenciraju u strukture prednjeg, srednjeg i zadnjeg mozga
Prikaz krova četvrte komore
Identifikatori
MeSH	D012249
NeuroNames	540
NeuroLex ID	birnlex_942
TA98	A14.1.03.002
FMA	67687
Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Zadnji mozak ili rombencefalon (lat. rhombencephalon) jest razvojna mjehurasta struktura centralnog živčanog sistema kičmenjaka. Od njega nastaju produžena moždina (Medulla oblongata), most i mali mozak (cerebellum). Svi skupa podržavaju životno važne procese.^[1]

Zadnji mozak se može podijeliti u varijabilni broj poprečnih otoka pod nazivom rombomere. U ljudskom embrionu, može se slabo razlikovati osam rombomera, od zadnje (kaudalne) do vršne (rostralne): rh8-RH1. Prema vrhu, sa prednjim mozdom ga razgraničava srednji mozak.^[2]

Rijetka bolest rombencefalona rombencefalosinapsoza odlikuje se nedostatkom crvuljka (vermis), što rezultira spojenim malim mozgom. Kod pacijenata se obično javlja s cerebelarnom ataksijom. Zadnji (kaudalni) rombenkefalon se generalno smatra pokretačkim mjestom za zatvaranje nervne cijevi.^{[3][4][5][6][7]}

Najdonji dio (myelencephalon)

Zadnji mozak (Rhombencephalon)

Mijelencefalon je najdonji dio rombnog mozga, kojeg oblikuje produžena moždina. Čine ga rombomere rh8-rh4. U mozgu odraslih, od telenkefalona nastaje produžena moždina. Mijelencefalon sadrži:

• Dio četvrte komore,
• Nerv glosofaringeus (CN IX),
• Vagus (CN X),
• Pribor živca (CN XI),
• Nev hipoglosus (CN XII),
• i dio vestibulokohlearnog živca (CN VIII).^[8][9][10]

Krajnji mozak (metencephalon)

Krajnji mozak nije imenovan po svojoj anatomskoj poziciji, nego po slijedu tokom embriogeneze. To je srednji dio romboidnog mozga. Čine ga pons i mali mozak, odnosno rombomere Rh3-Rh1. Metencefalon je sasatavljen od moždanog mosta i malog mozga. Krajnji mozak sadrži:

• Dio četvrte moždane komore,
• Nerv trigeminus (CN V),
• Nerv abducens (CN VI),
• Nerv facialis (CN VII),
• i dio vestibulokohlearnog nerva (CN VIII).

Evolucija

Zadnji mozak je homologni dio mozga insekata, poznatog kao podjednjačka ganglija, u smislu gena koji ispoljavaju svoju funkciju između mozga i neravne vrpce.^[11] Na osnovu toga, predloženo je da je zadnji mozak prvi evoluirao u grupi Urbilateria – posljednjem zajedničkom pretku hordata (Chordata) i člankonožaca (Arthropoda), prije između oko 570 i od 555 miliona godina.^[11][12]

Dodane slike

• 
  Pileći embrion 33. dana inkubacije, gledan sa leđne strane
• 
  Ljudski embrion, između 18. I 21. dana od začeća
• 
  Zadnji mozak ljudskog embriona

Također pogledajte

• Mozak
• Mali mozak

Reference

1. "Brain atlas - Hindbrain". Lundbeck Institute - Brain explorer.
2. Haycock D. E. (2011): Being and perceiving. Manupod Press. ISBN 978-0-9569621-0-2.
3. Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0: http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC^{[mrtav link]}
4. Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
5. Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
6. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
7. England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
8. Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
9. Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
10. Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
11. Ghysen A (2003). "The origin and evolution of the nervous system". Int. J. Dev. Biol. 47 (7–8): 555–62. PMID 14756331.
12. #refHaycockDE|Haycock, DE Being and Perceiving

Vanjski linkovi

• NIF Search - Hindbrain Arhivirano 16. 2. 2015. na Wayback Machine via the Neuroscience Information Framework
• SpringerLink - Journal Article Arhivirano 15. 9. 2019. na Wayback Machine