Nakon hrvatskih višestranačkih izbora 1990. godine, etničke tenzije u Hrvatskoj su porasle. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman planirao je odcjepljenje Hrvatske od SFR Jugoslavije. Tako su, u iščekivanju, srpski lideri stvorili autonomnu regiju oko grada Knina. Prvobitno je nazvana SAO Kninska Krajina, ali je nakon udruživanja sa Zajednicom općina Sjeverne Dalmacije i Like u decembru 1990. godine preimenovana u SAO Krajinu.
Ubrzo nakon spajanja počele su da stvaraju svoje institucije vlasti, uključujući i Srpsko narodno vijeće,. Prvobitno se očekivalo da Franjo Tuđman želi da Hrvatska nakon demokratskih i decentralizirajućih reformi bude nacionalna država unutar SFR Jugoslavije. Kada se pokazalo da je to malo vjerovatno, željeli su da bude nezavisna od Hrvatske, ali da ostane u okviru mini-Jugoslavije predložene u okviru Beogradske inicijative. Dana 28. februara 1991. godine zvanično je proglašena SAO Krajina i najavila je da planira da se odvoji od Hrvatske ako krene za nezavisnost od SFR Jugoslavije.
Srpsko narodno vijeće je 16. marta 1991. proglasilo Krajinu nezavisnom od Hrvatske. Dana 12. maja 1991. održan je referendum na kojem je preko 99% glasova podržalo ujedinjenje sa Srbijom.[1] Dana 1. aprila 1991. proglasila je da će se ocijepiti od Hrvatske.[2] Potom je Skupština Krajine proglasila da je "teritorija SAO Krajine konstitutivni dio jedinstvene teritorije Republike Srbije".
Dana 17. augusta 1990. godine počela je pobuna na područjima Republike Hrvatske koja su bila znatno naseljena etničkim Srbima.[3] Organizatori su bili naoružani ilegalnim oružjem koje je isporučio Milan Martić.[4] Pobunu su Srbi objasnili riječima da ih "teroriše [hrvatska vlada]" i da se "[bore] za više kulturnih, jezičkih i obrazovnih prava". Srpski list "Večernje novosti" piše da je "2.000.000 Srba [spremno] da ode u Hrvatsku da se bore".
Zapadne diplomate su prokomentarisale da srpski mediji raspiruju strasti, a hrvatska vlada je poručila: „Znali smo za scenario da napravimo zabunu u Hrvatskoj...".[5]
Opštine Knin, Benkovac, Vojnić, Obrovac, Gračac, Dvor i Kostajnica su 21. decembra 1990. godine usvojile „Statut Srpske autonomne oblasti Krajina“.[6] Spojila se sa Zajednicom autonomnih srpskih općina i ubrzo počela da stvara svoje institucije vlasti, uključujući Srpsko nacionalno vijeće.
U februaru 1992. godine vlasti su proglasile nezavisnost.
Ova samoproglašena SAO Krajina je raspuštena nakon 5. augusta 1995. godine kada su hrvatske oružane snage reintegrisale njene teritorije u Hrvatsku.
hSjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom.
iSlobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati.
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
