Na oko 12 kilometara od Istočnog Drvara, ili Potoka, skrivena u srcu planine Klekovače na preko 1.000 metara nadmorske visine smještena je Srnetica.
Ovaj dio članka je u začetku. Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.
Istorija
Varoš je, kao jedna od radničkih kolonija "Šipada", počela nicati pred sam početak Prvog svjetskog rata. Tada je, zapravo, počela da se gradi željeznička pruga, kojom je Srnetica bila povezana sa svijetom.
Iako je na početku rada, i početkom 20 - og. vijeka Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica. Od prvih pa sve do kraja sedamdesetih godina proteklog vijeka, kroz ovo mjesto je prolazilo, i to svakodnevno, više desetina putničkih odnosno teretnih vagona. Jedan krak je išao do Prijedora, drugi do Jajca, a interesantno je da su oba kraka duga 107 km.
U ovoj varoši bilo je i korzo. Svako veče bi, u pravcu Kozila i nazad, šetala mladost Srnetice... Bilo je i igranki i brojnih drugih susreta mladih. Ovdje je gramofon došao tridesetih godina 20. vijeka. Muzika je sa prozora svoje kuće, puštao šef ložionice u ovom mjestu i jedini koji je u Srnetici imao vergl. Bila je to čudna naprava na kojoj se uz pomoć neke ručke i federa, okretala gramofonska ploča i tako slušala muzika.
U Srnetici je bio i bioskop u kome su se uglavnom prikazivali nijemi filmovi kakvi su se mogli gledati i u mnogim drugim daleko poznatijim centrima. Postojala je i osnovnu školu koju je pohađalo pedesetak učenika. Svi su oni bili djeca ili šumskih radnika ili željezničara. Radila je ambulanta sa čak tri ljekara, uz koju je bila otvorena i apoteku. Kasnije je osnovan i fudbalski klub.
Tada je Srnetica administrativno pripadala Ključu.
Nekada se iz Srnetice moglo vozom stići do Beograda, Zagreba, Sarajeva i Ljubljane... U ovo mjesto nekada je svakodnevno dolazila dnevna štampa iz glavnih gradova svih republika bivše nam Jugoslavije. U tom je mjestu svojevremeno živjelo oko dvije i po hiljade stanovnika.
Ekološko društvo "Srnetica" osnovalo je tridesetak mlađih ljudi, uglavnom Prijedorčana. . Svi oni došli su u Srneticu s jednim ciljem - otrgnuti od zaborava sve što je u vezi sa Srneticom i vratiti toj varoši bar dio njenog nekadašnjeg sjaja.
Ovaj dio članka je u začetku. Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.
Reference
↑Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.