Koordinate: 44° 34′ 12" SGŠ, 17° 31′ 48" IGD
Maslovare su naseljeno mjesto u centralnoj Bosni, Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, općina Kotor-Varoš.[1][2][3]
Naziv Maslovara je (navodno) nastao spajanjem riječi maslo i vāre (od vāriti). Prema jednom predanju, cijeli kraj je bio poznat po uzgoju svinja i topljenju (vārenju) masti. Druga verzija polazi od činjenice da se od davnina na Borju i Uzlomcu masovno uzgajaju ovčija stada. Od prikupljenog mlijeka su se, između ostalog, spravljli kajmak i maslo i varili u kotlovima. Legenda govori da su čobani jedan kotao pretrpali, prilegli pa umorni zaspali. Kotao se prevrnuo, a maslo poteklo niz padinu, sve do doline (Kruševice). Tu nastade naselje Maslovare.[4][5]
Geografija
Naseljeno mjesto Maslovare je administrativni centar istoimene Mjesne zajednice. Nalazi se na rijeci Kruševici, ispod istočnih padina planine Borja (1.077 m), na 400–418 m n/v. Sa sjevera ih opasuje padine Uzlomca (1.018 m), sa istoka – Rađeno Brdo (967 m), zapada – Bodnjički Vis, a sa jugozapada dolina Kruševice i Vrbanje su zatvorene obroncima lanca Čemernica – Vlašić (Borci, 814 m). Bodnjički Vis (641 m) se uzdiže od ušća Kruševice Vrbanju do ušća Jezerke u istu matičnu rijeku. Na njemu je suvremeni TV repetitor BHT-a.
Kroz Maslovare prolazi magistralna cesta Banjaluka – Kotor-Varoš – Teslić – Matuzići – Doboj, gdje izlazi na komunikaciju M-17 (budući koridor Vc). U ovoj mjesnoj zajednici (u Obodniku) je izlaz lokalne ceste za Šiprage i Kruševo Brdo. Distanca do Banjaluke je oko 53 km.
Maslovare su najveća su mjesna zajednica u Općini. Obuhvata više sela i zaselaka, od kojih su najveći: Bodnjik, Borci, Budžak, Dolina, Garići, Gornje MaslovareLauš, Obodnik i Raštani.[1][2][6][7]
U dolini Kruševice, klima je umjerenokontinentalna.
Historija
Prema kontekstualnim izvorima, Maslovare imaju bogati istorijsku prošlost. U Predrimskom dobu i Rimskom dobu, te srednjevjekovnoj Bosni dijelili su sudbinu adminstrativnog centra doline rijeke Vrbanje - grada Kotora (današnji Kotor-Varoš).
Stanovništvo
| Maslovare[8][9]
|
| Godina popisa
|
1991.
|
1981.
|
1971.
|
| Srbi
|
2.208 (96,67%)
|
2.190 (99,27%)
|
1.983 (98,69%)
|
| Hrvati
|
12 (0,52%)
|
2 (0,09%)
|
3 (0,14%)
|
| Muslimani[n 1]
|
0
|
3 (0,13%)
|
8 (0,39%)
|
| Jugoslaveni
|
35 (1,53%)
|
8 (0,36%)
|
4 (0,19%)
|
| Ostali i nepoznato
|
29 (1,26%)
|
3 (0,16%)
|
13 (0,64%)
|
| Ukupno
|
2.284
|
2.206
|
2.011
|
Stanovništvo po općinama Sreza Kotor Varoš, 1953.
[10]
Izvori
Literatura
- ↑ 1,0 1,1 Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ↑ 2,0 2,1 kartabih
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
- ↑ Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet „Đuro Pucar Stari“, Kotor Varoš.
- ↑ Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1855-2005. Radnička štampa, Beograd, ISBN 86-7073-1134.
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 2013-10-05 na Wayback Machine-u
- ↑ http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.
Povezano
Greška u referenci: Oznake <ref> postoje za skupinu imenovanu kao "n", ali nema pripadajuće oznake <references group="n"/>
