Katedrala sv. Nikole (slovenski: Stolnica svetega Nikolaja) je glavna rimokatolička crkva u gradu Ljubljani i prijestolnica Ljubljanske nadbiskupije.
Objekat se nalazi na Trgu Ćirila i Metodija, u blizini Plečnikove tržnice, Robbove fontane, Tromostovja i Rotovža u uskom centru grada. Južno od katedrale uzlazi brijeg tvrđave (slovenski: Grajski grič) sa Ljubljanskom tvrđavom na vrhu, dok četvrt uskih ulica oko crkve je omeđena tokom rijeke Ljubljanice na sjeveru. Sveti Nikola je lako prepoznatljiv po zelenoj kupoli i dvama tornjevima i predstavlja jedan od najvažnijih baroknih spomenika u zemlji. Na njezinom mjestu je se u 13. stoljeću nalazila trobrodna romanička bazilika, isto posvećena sv. Nikoli, koja se najranije spominje u 1262. Nakon velikog požara 1361., crkva je obnovljena i proširena u gotskom stilu. Godine 1461. je car Friedrich tu osnovao biskupiju u zahvalu za pomoć u borbi protiv Celjskih grofova. No 1469. je ponovno spaljena i sumnjalo je se o podmetnutom požaru. Gradnja nove katedrale trajala je 1701. do 1706. godine prema projektu Andreje Pozza[a] i nova crkva je posvećena 8. maja 1707. Osnovni tlocrt je zasnovan prema vignoline rimske Crkve Isusa a unutrašnjost je ukrašena baroknim freskama Giulia Quaglia iz početka 18. stoljeća. Dvoranska crkva s bočnim kapelama ima transept natkriven kupolom, što je u historiji bila prva crkvena kupola u Ljubljani. Godine 1836. prezbiterij katedrale je predložio da se drvena kupola zamijeni zidanom, jer je smatrao da bi u slučaju požara mogla doći do neprocjenjive štete. Dvije Quagline freske sa stare kupole su restaurirane i prenešene u Dol pri Ljubljani a nova kupola visoka 24 metra je sagrađena 1841. od graditelja Mateja Medveda i tesara Jurja Pajka. Naslikao ju je Matevž Langus u ljetu 1844. godine. Godine 1952. Jože Plečnik je izradio nacrt za biskupsko prijestolje i darovao ga crkvi, te je obnovio kapelicu sv. Križa i u njoj ukrasio čudotvorni gotički križ. U 20. stoljeću mnoga su vrata obnovljena. Tone Demšar je naslikao prikaz slovenske povijesti u spomen na obljetnici 1250 godina kršćanstva u zemlji, a Mirsad Begić je oblikovao bočna vrata s portretima lokalnih biskupa. Katedrala je povezana sa biskupskom palačom.