Gradišćanskohrvatski govor je regionalna varijanta čakavskog dijalekta u okviru srpskohrvatskog jezika koja se govori u Austriji, Mađarskoj, Češkoj Republici i Slovačkoj. Gradišćanskohrvatski je priznat kao manjinski jezik u austrijskoj državi Burgenland (Gradišće), u kojoj je, prema zvaničnim podacima, 2001. njime govorilo 19.412 osoba. Mnogi od austrijskih govornika gradišćanskohrvatskog žive i u Beču i Gracu, zahvaljujući procesu urbanizacije, koji je naročito podstaknut lošom ekonomskom situacijom u velikim delovima Gradišća.
Manje hrvatske zajednice u zapadnoj Mađarskoj, jugozapadnoj Slovačkoj i južnoj Češkoj takođe se nazivaju Gradišćanskim Hrvatima. Oni pišu gradišćanskohrvatskim i kulturološki su usko povezani s austrijskim Hrvatim. Predstavnici Gradišćanskih Hrvata procenjuju da u ove tri zemlje ima ukupno oko 70.000 pripadnika ove etničke grupe.
Vlaški govor (štokavski), kojim govore Vlasi u Bandolu (Weiden bei Rechnitz), Sabari (Zuberbach), Starem Hodašu (Althodis), Čembi (Schandorf), Vincjetu (Dürnbach), Ključarevcu (Allersdorf) itd.
Poljanski govor (čakavski), kojim govore Poljanci u okolini Nežiderskog jezera.
Hacki govor (čakavski), kojim govore Haci u okolini Nežiderskog jezera.
Neki pripadnici hrvatske zajednice u okolini Nežiderskog jezera govore kajkavskim govorom.
Grobski govor (kajkavski), kojim govore stanovnici naselja Hrvatskog Groba.
Historija
Grgur Mekinić: Dusevne Peszne (knjiž. "Duševne pesme") iz 1609, jedno od prvih gradišćanskohrvatskih knjževnih dela
Gradišćanskohrvatskim su govorili hrvatski prognanici koji su bežali iz Hrvatske tokom austrijsko-osmanskih ratova i naselili se u zapadnom delu tadašnje Ugarske, u oblasti u kojoj i danas žive. Među Gradišćanskim Hrvatima bilo je govornika sva tri narečja (štokavskog, čakavskog i kajkavskog), ali je najviše bilo čakavaca, koji su poticali sa severnog jadranskog primorja.
Govor Gradišćanskih Hrvata nije imao udela u oblikovanju današnjeg standarnog hrvatskog tokom 19. veka. Umesto toga, oni su izgradili svoj vlastiti pisani standard, koji se uglavnom temelji na lokalnom čakavskom govoru, a za pismo su uzeli hrvatsku latinsku abecedu.
Gradišćanskohrvatski hrvatski i prekmurski slovenački (varijanta slovenačkog jezika koja se govori u Prekmurju i Mađarskoj) pretrpeli su međusobne uticaje. Prva dela na prekmurskom (npr. Stara martjanska pesmarica) stoje pod uticajem gradišćanskohrvatskog. Neki pisci prekmurskog bili su poreklom Gradišćanski Hrvati, npr. Jakob Sabar, a neki Prekmurci su bili istaknuti autori dela na gradišćanskohrvatskom, npr. Jožef Ficko.
Pisani jezik
Pisani gradišćanskohrvatski uglavnom se temelji na čakavskom narečju s nekim uticajima drugih hrvatskih narečja. U upotrebi je ista latinska abeceda kao i u Hrvatskoj, s istim dijakritičkim znacima. Tokom vremena taj je jezik razvio svoj rečnik, koji se ponekad razlikuje od standardnog hrvatskog.
Govorni jezik
Hrvati koji žive na jugu Gradišća govore uglavnom štokavskim, oni u centralnim delu kajkavskim, a oni na severu (prema Beču) čakavskim narečjem.
Razlike u odnosu na standardni jezik
Primeri reči
standardni jezik
gradišćanskohrvatski
crna
črna
riječ
rič
Isus Krist
Jezuš Kristuš
donji
dolnji
Oče naš na slovenačkom, gradišćanskohrvatskom i standardnom hrvatskom
Slovenački
Gradišćanskohrvatski
Standardni hrvatski
Oče naš, ki si v nebesih,
posvečeno bodi tvoje ime,
pridi k nam tvoje kraljestvo,
zgodi se tvoja volja
kakor v nebesih tako na zemlji.
Daj nam danes naš vsakdanji kruh
in odpusti nam naše dolge,
kakor tudi mi odpuščamo svojim dolžnikom,
in ne vpelji nas v skušnjavo,
temveč reši nas hudega. Amen.
Oče naš, ki si na nebesi,
sveti se ime tvoje,
pridi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svakidanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpušćamo dužnikom našim,
i ne zapeljaj nas u skušavanje,
nego oslobodi nas od zla. Amen.
Oče naš, koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje,
dođi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim,
i ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla. Amen.
