Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta

Zemlje u kojima se govori neka od varijanti srpskohrvatskog jezika.

Srpskohrvatski standardni jezik se poput drugih policentričnih standardnih jezika uvijek ostvaruje u jednoj od svojih standardnih varijanti.[1] Postoje četiri varijante vezane za nacije odnosno države: srpska, hrvatska, bosanska (ili bošnjačka) i crnogorska.[2] Srpskohrvatski kao i njemački jezik nikada nije bio ujednačeno standardiziran, nego je otkako je standardiziran u 19. stoljeću čitavo vrijeme imao svoje prepoznatljive i normirane varijante kao i danas.[3] Razlike među njima su čak manje od razlika između varijanti drugih policentričnih jezika. Npr. manje su od razlika između kanadske varijante engleskog i ostalih varijanata engleskog jezika.[4] Također su manje od razlika između varijanata standardnog španjolskog u Španjolskoj i Latinskoj Americi, portugalskog u Portugalu i Brazilu, francuskog u Francuskoj, Belgiji, Kanadi i Africi, ili između hindske i urdske varijante hindustanskog.[5] Manje su i od razlika između njemačke i austrijske varijante njemačkog jezika.[6] Također su manje od razlika između ’holandske’ (sjevernonizozemske) i ’flamanske’ (južnonizozemske) varijante nizozemskog jezika.[7]

Razlike

Kao i u drugim policentričnim jezicima, u srpskohrvatskom su razlike između varijanata najprimjetnije na leksičkoj razini, a manje u gramatici (morfologiji, sintaksi).[8] Budući da su razlike male, radi se i dalje o jednom te istom jezičnom sistemu.[9] Neznatnost razlika omogućava da govornici različitih varijanata s lakoćom međusobno komuniciraju.[10]

Pravopis

U hrvatskoj varijanti koristi se latinica, a u srpskoj i bosanskoj koriste se ravnopravno latinica i ćirilica. Novi crnogorski pravopis ima dva slova više u svojoj latinici i ćirilici.

Srpski pravopis drukčije provodi transkripciju i transliteraciju stranih imena: pišu se ne kao u originalu, nego onako kako se izgovaraju (fonetski).

Pisanje futura se također razlikuje:

  • hrvatska i bosanska varijanta: Uradit ću to.
  • srpska i crnogorska varijanta: Урадићу то./Uradiću to.

Fonetika

hrvatska varijanta srpska varijanta
burza berza
porculan porcelan
tanjur tanjir
sol so
vol vo
Srpska standardna varijanta često izostavlja slovo h:
čahura čaura
hrvač rvač
hrđa rđa

Morfologija

bosanska varijanta hrvatska varijanta srpska varijanta crnogorska varijanta
tačka točka tačka tačka
tačno točno tačno tačno
općina općina opština opština
svećenik svećenik sveštenik svještenik
studentica studentica studentkinja studentkinja
studentica
profesorica profesorica profesorka profesorka
profesorica
naučnik znanstvenik naučnik naučnik
prevodilac prevoditelj prevodilac prevodioc
čitalac čitatelj čitalac čitaoc
ronilac ronilac ronilac ronioc
mislilac mislilac mislilac mislioc
predsjednik predsjednik predsednik predśednik
predsjednica predsjednica predsednica predśednica

Javljaju se razlike u rodu pojedinih imenica.

srpska varijanta hrvatska varijanta
minut/minuta minuta
sekund/sekunda sekunda
planeta planet
kometa komet
teritorija teritorij
misterija misterij

Sintaksa

U hrvatskoj varijanti se češće koristiti infinitiv, a u srpskoj da+prezent:

  • hrvatska varijanta: Ja ću to učiniti.
  • srpska varijanta: Ja ću to da učinim.

Rječnik

Nazivi mjeseci:

hrvatska varijanta srpska varijanta bosanska varijanta
siječanj januar januar
veljača februar februar
ožujak mart mart
travanj april april
svibanj maj maj
lipanj jun/i juni
srpanj jul/i juli
kolovoz avgust august
rujan septembar septembar
listopad oktobar oktobar
studeni novembar novembar
prosinac decembar decembar

Imenice:

srpska varijanta hrvatska varijanta bosanska varijanta
hiljada tisuća hiljada
pirinač/riža/oriz riža riža
šargarepa mrkva mrkva
pantalone hlače pantalone, pantole
fabrika/tvornica tvornica tvornica
muzika glazba muzika
biblioteka knjižnica biblioteka
hleb/hljeb kruh hljeb/kruh
milenijum tisućljeće milenij
spanać špinat špinat
fudbal nogomet fudbal/nogomet
voz vlak voz
talas/val val talas/val
lice/osoba osoba lice/osoba
nevaspitan neodgojen neodgojen
sopstveno/vlastito osobno/vlastito vlastito/sopstveno
put/cesta/drum cesta/put put/cesta
drumarina/putarina cestarina putarina
tata/otac tata/otac tata/babo/otac
paradajz rajčica paradajz

Glagoli:

srpska varijanta hrvatska varijanta bosanska varijanta
prihvatati prihvaćati prihvatati/prihvaćati
srećan/sretan sretan sretan
shvatati shvaćati shvatati/shvaćati

Povezano

Izvori

  1. ↑ Merk, Hening (2008). „Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika”. u: Ostojić, Branislav. Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija. Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. str. 295. ISBN 978-86-7215-207-4.  (COBISS-CG) Arhivirano 2018-10-05 na Wayback Machine-u.
  2. ↑ Jacobsen, Per (2006). „Forum”. Studi Slavistici 3: 320. DOI:10.13128/Studi_Slavis-3292. ISSN 1824-761X. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-10. Pristupljeno 9.8.2016. 
  3. ↑ Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 144–145. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL15270636W. SSRN 3467646. CROSBI 475567. (CROLIB). (COBISS-Sr). Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 21.8.2019. 
  4. ↑ McLennan, Sean (1996). „Sociolinguistic Analysis of "Serbo-Croatian"” [Sociolingvistička analiza ’srpskohrvatskog jezika’] (engleski). Calgary Working Papers in Linguistics 18: 107. ISSN 0823-0579. Pristupljeno 10.8.2016. 
  5. ↑ Thomas, Paul-Louis (2003). „Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l’étude d’une langue à l’identité des langues” [Srpskohrvatski jezik (bosanski, hrvatski, crnogorski, srpski): od proučavanja jezika do identiteta jezika] (francuski). Revue des études slaves 74 (2–3): 314, 318. ISSN 0080-2557. OCLC 754204160. ZDB-ID 208723-6. Pristupljeno 17.8.2016. 
  6. ↑ Pohl, Hans-Dieter (1996). „Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick” [Srpskohrvatski jezik – Pogled unazad i perspektiva]. u: Ohnheiser, Ingeborg (njemački). Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995. Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontana ; vol. 4. Innsbruck: Non Lieu. str. 219. OCLC 243829127. 
  7. ↑ Gröschel, Bernhard (2003). „Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen?” [Postjugoslavenske zakonske odredbe o službenim jezicima – sociolingvistički argumenti protiv postojanja srpskohrvatskog jezika?] (njemački). Srpski jezik 8 (1–2): 180–181. ISSN 0354-9259. Pristupljeno 25.8.2016.  (COBISS-Sr) Arhivirano 2018-09-28 na Wayback Machine-u.
  8. ↑ Kordić, Snježana (2009). „Policentrični standardni jezik”. u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 85–87. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. SSRN 3438216. CROSBI 426269. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-04. Pristupljeno 19.8 2016. 
  9. ↑ Kordić, Snježana (2008). „Nationale Varietäten der serbokroatischen Sprache” [Nacionalne varijante srpskohrvatskog jezika]. u: Golubović, Biljana; Raecke, Jochen (njemački). Bosnisch - Kroatisch - Serbisch als Fremdsprachen an den Universitäten der Welt. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 31. München: Otto Sagner. str. 95. ISBN 978-3-86688-032-0. SSRN 3434432. CROSBI 426566. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-04. Pristupljeno 3.8. 2016.  (ÖNB).
  10. ↑ Trudgill, Peter (2003) (engleski). A glossary of sociolinguistics [Sociolingvistički rječnik]. Oxford & New York: Oxford University Press. str. 119. OCLC 50768041. 

Strategi Solo vs Squad di Free Fire: Cara Menang Mudah!