Glasinačka kultura

Glasinačka kultura

Glasinačka kultura je najizrazitija grupa bronzanog i željeznog doba na području srednjeg i zapadnog Balkana, sa nizom lokalnih karakteristika. Kako je glasinačka visoravan na istoku Bosne i Hercegovine bila prvo i najznačajnije područje odakle je došao najveći dio do sada pronađenog arheološkog materijala, čitava ta kultura nosi naziv Glasinačka kultura. Osnovne karakteristike ove kulture su tumuli, čineći nekropole, grupirani oko gradina s ostacima suhozida.[1]

Rasprostranjenost

Geografska rasprostranjenost područja Glasinačke kulture i ilirskog plemena Autarijata obuhvatala je veći dio zapadnog i centralnog Balkana. Matično područje počinje od planine Romanije, duž platoa Glasinca i okoline Rogatice do Drine. Istočno od Drine to je područje planina Tare i Zlatibora do Zapadne Morave, uzvodno duž rijeka Lima, Uvca, Pive i Tare. Preko zapadne Morave ovaj predio se nadovezuje na Moravu i komunikaciju Egejsko more-Dunav. U periodu svoje najveće rasprostranjenosti, Glasinačka kultura je obuhvatala i istočnu Hercegovinu, veliki dio današnje Crne Gore, Kosova i sjevernu i srednju Albaniju.

Do sredine XX vijeka za nosioce kulture smatrali su se Desidijati (Karl Pač, Alojz Benac i Borivoj Čović). Intenzivnija arheološka istraživanja u zapadnoj Srbiji potvrdili su činjenicu o srodnosti i kompaktnosti materijalne kulture u jugoistočnoj Bosni i jugozapadnoj Srbiji. Milutin Garašanin, govoreći o velikim ukrašenim pojasevima od srebrenog lima tipa Mramorac i njihovoj pojavi u dolini Velike Morave, objasnio je kao znak seobe Autarijata na istok poslije pobjede nad Tribalima.

Fanula Papazoglu u studiji o paleobalkanskim plemenima, iznijela je predpostavku da bi se Autarijati mogli povezati sa Glasinačkom kulturnom grupom, čiji su centri bili u istočnoj Bosni oko visoravni Glasinac i u zapadnoj Srbiji oko Užica, u neposrednoj blizini rujeke Tare i planine Tare, po kojima je pleme dobilo ime.[2] Od sredine 60-tih godina Autarijati se smatraju kao narod koji je bio nosilac Glasinačke kulture.[3][4]

Kao nosioci južne varijante smatraju se: Ardijejci, Plereji, Dokleati, Labeati i Daorsi (u svojoj prethelenističkoj fazi), dok su nosioci Mati-segmenta u današnjoj Albaniji bili Taulanti.[5]

Bronzana glasinačka kultna kolica - danas u Prirodnoistorijskom muzeju u Beču

Arheološka istraživanja

Nalazišta na Glasincu

Na visoravni Glasinac, istočno od Sarajeva, kao i oko same visoravni, otkriveno je više hiljada grobnih humki (tumula, gromila) i stotinak gradina – utvrđenih naselja na brežuljcima, [6] čija su istraživanja počela nakon ulaska Austro – Ugarske u Bosnu i Hercegovinu i trajala sa različitim intenzitetom do kraja 20. og stoljeća. [1]

Poručnik Johan Leksa, arheolog amater je, prilikom izgradnje puta Han Podromanija-Rogatica, otvorio prve tumule na visoravni (lokalitet Glasinačko polje-Bjelosavljevići) i tom prilikom je u jednom tumulu iz grupe kraj rijeke Rešetnice naišao među ostalim nalazima i na čuvena brončana glasinačka kultna kolica koje «vuku» dvije ptice. Glasinačka kolica, koja se čuvaju u muzeju u Beču su postala dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta. Od kraja 19. stoljeća istraživanja organizuje Zemaljski Muzej u Sarajevu.

Nalazišta u Srbiji

Do otkrića dva srebrna pojasa i jedne zlatne grivne, iz sela Mramorca u jaseničkom kraju, došlo je još 1887 god, koje je Milutin Garašanin obradio tek 1949. god. Ovo otkriće vremenski korespondira sa počecima istraživanja na glasinačkom području.

Milutin i Draga Garašanin su sredinom šeste decenije prošlog stoljeća vršili istraživanja u Ražanima i Krivoj Reci. Monumentalni tumuli u Novom Pazaru i Atenici su istraženi od 1957. do 1962. god. Posebno vrijedne nalaze dala je kampanja tokom 70-tih godina na lokalitetu Pilatovići koja je vodio Aleksandar Palavestra. Istraživanja u Metohiji, u drugoj polovini šeste decenije XX. st. su vodili Jovan Glišić, Jovan Todorović, Dragoslav Srejović, Nikola Tasić, Lj. Dašić, Natalija Đurić, i ona su najviše bila orijentirana na iskopavanja na lokalitetima Romaja (vršena u periodu 1970-1973) i Pećka Banja.

Sva ova istraživanja i obrada materijala pronađenog su dodatno potvrdila prisustvo ilirsko-autarijatske komponente, i osvijetlila njen kulturni i narodnosni razvitak duboko na području istočno od Drine.

Ostala nalazišta

U Bosni i Hercegovini su: Borajni kod Čajniča, Štrpci kod Rudog, Ždrijelo kod Goražda, Gubavica kod Mostara, Mazlumi kod Gacka, Mosko i Plana kod Bileća, Ljubomir kod Trebinja, Vranjevo selo kod Neuma i Radimlja i Vidoštak kod Stoca.[5] Nalazišta u Crnoj Gori su Pljevlja i monumentalni grob Lisje polje kod Ivangrada.

Hronologija Glasinačke kulture

Tokom eneolita djelimično, a početkom bakarnog doba intenzivno, Balkan je izložen migracijama. Dolazi do mješanja starosjedilačkog neolitskog stanovništva iz vremena Vinčanske kulture i pridošlica u okvirima Kostolačke i Vočedolske kulture, a vremenom i do stvaranja substrata, koji je Alojz Benac nazvao Prediliri. Etnogenezom tih zajednica, do željeznog doba stvoriti će se narodnosne zajednice. Jedna od njih su Autarijati čiji je neprekidni razvoj rezultirao stvarenjem Glasinačke kulture. [7]

Glasinačka grupa se jasno izdvaja kao određena kulturna cjelina u svim svojim razvojnim fazama. Prvu hronologiju glasinačkih nalazišta izradili su Alojz Benac i Borivoj Čović, a kasnije djelimično dopunio Salmedin Mesihović, na osnovu historijskih podataka i materijala iz vladarskih grobova Atenica, Novi Pazar i Pilatovići.

  • Glasinac I - rano bronzano doba ili pred ilirski period (1800. – 1500. p.n.e.)[8]
  • Glasinac II - srednje bronzano doba ili proto ilirski period (1450. – 1300. p.n.e.)
-faza II-a
-faza II-b
  • Glasinac III - kasno bronzano doba ili rano ilirski period (1300. – 800. p.n.e.)[9]
-faza III-a
-faza III-b1
-faza III-b2
-faza III-c1
-faza III-c2
-faza III-d
-faza IV a=800. god. do 725. god. p. n. e. (faza oblikovanja)
-faza IV b=725. god. do 625. god. p. n. e. (faza uspona)
-faza IV c-1=625. god. do 550. god. p. n. e. (faza objedinjavanja)
-faza IV c-2=550. god. do 500/450. god. p. n. e. (faza ekspanzije)
-faza V a=500/475. god. p. n. e. do 335. god. p. n. e.(faza stagnacije)[10][3]
-faza V b=335. god. p. n. e. do 310. god. p. n. e. (faza nestanka)[3]

Glasinačka kultura bronzanog doba

U bronzano doba se na Glasincu javlja više manje skromnih zajednica koje su djelimično pokazivale sličnosti među sobom. Dvije su osnovne karakteristike toga doba: gradinska naselja i sahrana pod tumulima (neki i sa keramikom cetinske kulture), sa dominantnom inhumacijom i uz manji procenat incineracija (spaljivanje). Izgrađen je veliki broj gradina koje će biti naseljene i u željeznom dobu.

Glasinačka kultura željeznog doba

Početkom željeznog doba, odnosno krajem 8.og stoljeća zapaža se pojačan intezitet kulturnog razvoja i priliva stanovništva. To je vrijeme kada se formira glasinačka grupa u pravom smislu te riječi. Veliki broj skeletnih grobova sa dosta oružja i nakita javlja se na više mjesta, a gradina je osnovni oblik naselja.[11] Kraj 7.og i prva polovina 6.og stoljeća su vrhunac kulturnog i političkog razvoja glasinačke visoravni. Najveći broj grobova je iz tog vremena. U početku je inhumacija pretežni oblik sahrinjavanja, a od faze IV-c to je incineracija.

Čuvena glasinačka kolica su iz perioda IV-b.

Pojava više “kneževskih” grobova, sa bogatim prilozima u oružju, nakitu, konjskoj opremi, keramici i bronzanom posuđu, vezana je za 6. stoljeće. Najpoznatija je Arareva kneževska gromila, prečnika preko 20m. sa izuzetnim prilozima: korintski šljem, nakit i glavarske insignije i oružje koje nosi sluga sahranjen u istoj humci. [12] Ovo je doba kada se bronza, pored svoje primarne upotrebe za izradu nakita, upotrebljava još i u izradi metalnih dijelova odjeće, konjske orme, te sitnog oruđa i pribora svakodnevne upotrebe. Izostaje upotreba željeza u izradi nakita, ali se zato ono upotrebljava za proizvodnju ofanzivnog oružja (koplja, mačevi, bojne sjekire i noževi), i djelomično za izradu oruđa (sjekire i noževi).

U 5.om i 4.om stoljeću se zapaža opadanje intenziteta na samoj Glasinačkoj visoravni. To se povezuje sa prodorom Kelta na ovo područje, tako da od kraja 4.og stoljeća ne postoje tragovi glasinačke kulture. [5] Tek krajem mlađeg željeznog doba pojavljuju se ponovo nalazi na ovom području pod uticajem helenizacije.

U jugozapadnoj Srbiji i sjevernoj Crnoj Gori otkriveno je više nekropola koje po načinu sahranjivanja i grobnim prilozima u potpunosti odgovaraju oblicima materijalne kulture na Glasinačkoj visoravni i pripisuju se glasinačkom kulturnom kompleksu.

U dolini Poblaćenice kod Priboja i Pilatovićima kod Požege (grob kneginje sa nakitom, bronzanim posudama i keramikom), otkriveni su nalazi koji datiraju od 7.og pa do 4.og stoljeća. U Krivoj Reci kod Čajetine, Ražanima kod Kosjerića, Vranama kod Arilja i Gotovuš kod Plevalja nalazi su iz 6. I 5.og stoljeća. Posebno se ističe velika kneževska humka u Novom Pazaru, u kojoj je, osim tipičnih glasinačkih jednopetljastih bronzanih lučnih fibula, nađeno mnoštvo nakita od zlata i srebra (pojasevi, narukvice i naušnice), što govori o postojanju lokalnih zlatarskih radionica. U tim radionicama je stvoren tip mramoračkog nakita. [12] Milutin Garašanin (arheolog) je predpostavio da veliki, bogato ukrašeni mramorački pojasevi od srebrnog lima, nađeni u dolini Velike Morave označavaju prodor Autarijata na istok jer su slične bronzane narukvice u velikom broju nađene na Glasincu i Zapadnoj Srbiji.

Na Krstačkom polju kod Njeguša u Crnoj Gori pronađeni su: dvije gvozdene sjekire, jedan kratki gvozdeni mač, četiri koplja, krivi nož i pet kalotastih dugmadi od bronze. Slični predmeti pronađeni su na Glasincu, Albaniji i Kosovu. [13] Predmeti su bili položeni kao grobni prilozi u skeletnim grobovima kamenih tuluma. U pogledu datacije pripadaju starijem gvozdenom dobu, faza Glasinac IVc. U nekropoli su se nalazili i ostaci keramike, kao i dvije drške amfora sa obodima (importovana roba).

Nestanak kulture

Glavni članak: Autarijati i Kelti

Od sredine V. st. p. n. e. (faza V a) do oko 335. god. p. n. e. Autarijati završavaju svoju teritorijalnu ekspanziju, društveno-politički, ekonomski i kulturni razvoj. U prvo vrijeme nastaje stabilizacija dostignutih tekovina, a zatim duga stagnacija. Takvo stanje se najbolje manifestira u ostacima materijalne kulture koja ne pokazuje razvoj kao u ranijim periodima. Istovremeno je sve veći priliv importovanog materijala ili se samo preuzimaju tipološke osobine i prikazi drugih kultura. Najbolji primjer je «mramorački» pojas, iz Umčara, najmlađi do sada pronađeni, urađen sa stranim ornamentom. Nekad je ovaj pojas bio jedan od najoriginalnijih i ornamentalnih proizvoda Glasinačke kulture. To govori da je autarijatska svijest o potrebi čuvanja i svojih najtradicionalnijih kulturnih pojava prilično oslabila. Kao godinu kada završava faza stagnacije (faza Va), najbolje je uzeti 335. god., p. n. e. kada je autarijatska zemlja bila izložena pustošenju Langara, kralja peonskih Agrijana, i jednog od vojskovođa Aleksandra Velikog. S tom godinom se definitivno završava period u kome su Autarijati i njihova materijalna kultura stagnirali u razvoju.[14]

Svojim dolaskom u Donju Panoniju, Kelti su podčinili panonske (sjevernoilirske) narode, posebno one u istočnoj Slavoniji i Sremu, nakon čega se okreću prema onim teritorijima koje su se nalazile van granica makedonskog carstva. Prvi na udaru našli su se Autarijati, nedavno poraženi od Aleksandra Makedonskog. Kelti su prodrli dolinama Drine, Kolubare i Morave. Pisani izvori govore da su se Autarijati 311/310. god pne, našli u masovnoj seobi.[15][16]

Za razliku od glasinačke kulture čiji su nosioci bili Autarijati, njen daljnji razvitak na jugu se nastavio. Još od početka IV stoljeća tamošnj Iliri (Taulanti, Labeati, Daorsi, Ardijejci) bili su uvučeni u grčko-makedonska zbivanja i postepeno će padati pod sve veći uticaj helenizacije.

Literatura

  • J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992., str. 45.

Reference

  1. 1,0 1,1 „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. „Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi”. ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-23. Pristupljeno 9. 2. 2018. 
  3. 3,0 3,1 3,2 „Salmedin Mesihović: Ilirike”. Filozofski fakultet Sarajevo, 2014.. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-12. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. „John Wilkes - the Illiyans”. Elektronska verzija. Pristupljeno 9. 2. 2018. 
  5. 5,0 5,1 5,2 „Glasinačka kultura”. Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  6. „Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine”. Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. Arhivirano iz originala na datum 2019-06-08. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  7. „Alojz Benac – O identifikaciji ilirskog etnosa”. ANUBiH Naše starine 1973. Arhivirano iz originala na datum 2021-06-22. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  8. „Alojz Benac - Prediliri, prailiri, protoiliri - neki novi aspekti”. ANUBiH Naše starine. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  9. „Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Glasinac u neo-enolitu i bronzanom dobu”. Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-11. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  10. „Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi”. ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-23. Pristupljeno 9. 2. 2018. 
  11. „Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli”. Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. Arhivirano iz originala na datum 2021-04-15. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  12. 12,0 12,1 „Rastko Vasić: Beleške o Glasincu – Hronologija kneževskih grobova”. Arheološki institut – Beograd, 2009. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  13. „Vladimir Leković – Prilog proučavanju kulture gvozdenog doba u Crnoj Gori”. ANUBiH - GODIŠNJAK KNJIGA XVIII , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l6. SARAJEVO, 1980. Arhivirano iz originala na datum 2021-02-28. Pristupljeno 9. 2. 2018. 
  14. „Salmedin Mesihović: Historija Autarijata”. Filozofski fakultet Sarajevo, 2014.. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-21. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  15. „Komisija za nacionalne spomenike”. Arhivirano iz originala na datum 1. 3. 2016. Pristupljeno 26. 2. 2016. 
  16. „SALMEDIN MESIHOVIĆ, Dezitijati 2007”. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Read other articles:

Беспалова Ірина МиколаївнаIrina BespalovaЗагальна інформаціяГромадянство  РосіяНародження 31 липня 1981(1981-07-31) (42 роки)Архангельськ, РРФСР, СРСРЗріст 168 смСпортВид спорту спортивне плавання Участь і здобутки Нагороди Жіноче плавання Представник  Росія Чемпіонат Європи з

 

العلاقات الأمريكية الغامبية الولايات المتحدة غامبيا   الولايات المتحدة   غامبيا تعديل مصدري - تعديل   العلاقات الأمريكية الغامبية هي العلاقات الثنائية التي تجمع بين الولايات المتحدة وغامبيا.[1][2][3][4][5] مقارنة بين البلدين هذه مقارنة عامة ومر

 

JukSemangkuk jukNama lainBubur KoreaSajianMakanan utamaTempat asalKoreaDibuat olehOrang KoreaSuhu penyajianPanas, hangatBahan utamaBerasBahan yang umum digunakanKacang kedelai, kacang tanah, wijen  Media: Juk Juk (죽) adalah hidangan Korea berupa bubur yang terbuat dari berbagai palawija seperti beras, kacang kedelai, kacang tanah dan wijen yang direbus.[1][2] Orang Korea menikmati juk selagi hangat, terutama di pagi hari sebagai pengganti nasi.[2] Juk d...

بحيرة سيفانGöyçə gölü (بالأذرية) الموقع الجغرافي / الإداريالإحداثيات 40°18′38″N 45°20′57″E / 40.3106°N 45.3492°E / 40.3106; 45.3492 التقسيم الإداري محافظة كغاركونيك دول الحوض أرمينيا هيئة المياهالنوع بحيرة مصب الأنهار  القائمة ... Vardenis (en) — Martuni (en) — Argichi (en) — Astkhadzor (en) — Gavaraget (en) —...

 

Ethnic minority group in Kosovo This article is about the Slavic people. For the language spoken by Kurds, see Gorani language. GoraniGoranciГоранциGorani inhabited area (green) in Albania, Kosovo and North MacedoniaTotal population60,000 (estimate)[1]Regions with significant populations Kosovo10,265 (2011 census)[2] Serbia7,700 (2022 census)[3] North Macedonia148 (2021 census)[4] AlbaniaUnknown Croatia428 (2011 census)[5]...

 

 Nota: Se procura o palácio que dá nome ao jardim, veja Villa Borghese Pinciana. Os Jardins da Villa Borghese compõem um conjunto paisagístico à maneira inglesa situados em Roma, na colina Pinciana.[1][2][3] Contém muitos edifícios, museus e atracções, dos quais se destaca a Villa Borghese Pinciana, onde está instalado actualmente a Galleria Borghese.[1][2][3] É o segundo maior parque de Roma (80 hectares ou 148 acres) depois do da Villa Doria Pamphili.[1][2][3] Os jardins for...

Egzekucje w „dzielnicy policyjnej” w Warszawie (1944) Państwo Polska pod okupacją III Rzeszy Miejsce Warszawa Data 1944 Liczba zabitych od 5 tys. do 10 tys. osób Typ ataku egzekucja przez rozstrzelanie Sprawca III Rzesza Położenie na mapie Warszawymiejsce zdarzenia Położenie na mapie Polski w 1939 r.miejsce zdarzenia Położenie na mapie województwa mazowieckiegomiejsce zdarzenia 52°13′22,33″N 21°00′56,94″E/52,222869 21,015817 Tablica przy Al. Ujazdowskich 1/3 ...

 

Indian Hindu leader (1884–1940) This article needs additional citations for verification. Please help improve this article by adding citations to reliable sources. Unsourced material may be challenged and removed.Find sources: Swami Paramananda – news · newspapers · books · scholar · JSTOR (August 2023) (Learn how and when to remove this template message) ParamanandaParamananda circa 1910BornSuresh Chandra Guhathakurta(1884-02-05)5 February 1884Banar...

 

Defunct Asian television channel This article needs additional citations for verification. Please help improve this article by adding citations to reliable sources. Unsourced material may be challenged and removed.Find sources: Fox Action Movies – news · newspapers · books · scholar · JSTOR (January 2018) (Learn how and when to remove this template message) Television channel Fox Action MoviesLogo used in the MENA regionCountry Singapore Malaysia Hong ...

The Garden of Martyrs is an opera with three acts by the American composer Eric Sawyer with libretto by Harley Erdman. It is based on the novel by Michael C. White.[1] The opera is drawn from an historical event, covering the last days of Dominic Daley and James Halligan, Irish Catholic immigrants who were tried and executed in Northampton, Massachusetts in 1806 for the murder of Marcus Lyon. The opera has a modern resonance of the story's theme of “immigration to America and the di...

 

American college football season 2000 Princeton Tigers footballConferenceIvy LeagueRecord3–7 (3–4 Ivy)Head coachRoger Hughes (1st season)CaptainMichael F. HigginsHome stadiumPrinceton StadiumSeasons← 19992001 → 2000 Ivy League football standings vte Conf Overall Team   W   L     W   L   Penn $   6 – 1     7 – 3   Cornell   5 – 2     5 – 5   Yale   4 – 3 ...

 

Ukrainian businesswoman and politician In this name that follows Eastern Slavic naming conventions, the patronymic is Fedorivna and the family name is Hereha. Halyna HerehaГалина ГерегаActing Mayor of Kyiv (ex officio) —Secretary of the Kyiv City CouncilIn office12 July 2012 – 5 June 2014Preceded byLeonid ChernovetskySucceeded byVitali KlitschkoSecretary of the Kyiv City CouncilIn office20 April 2011 – 5 June 2014 Personal detailsBorn (1959-08-09) 9 Aug...

Type of cannon Part of a series onCannons History Artillery in the Song dynasty Artillery in the Middle Ages Naval artillery in the Age of Sail Field artillery in the US Civil War Siege artillery in the US Civil War Operation Breech-loading List of cannon projectiles Muzzleloading By country English cannon Cannons of Maritime Southeast Asia Japanese cannon Korean cannon Majapahit cannon Mughal cannon By type Anti-tank gun Artillery Autocannon Basilisk Bombard Breech-loading swivel gun Carrona...

 

Untuk pemain sepak bola Australia, lihat Gordon Ramsay (pemain sepak bola). Untuk politisi Australia, lihat Gordon Ramsay (politisi). Artikel ini bukan mengenai [[:aktor Amerika Gordon Ramsey]]. Gordon RamsayOBERamsay pada tahun 2010LahirGordon James Ramsay8 November 1966 (umur 57)Johnstone, Renfrewshire, SkotlandiaSuami/istriTana Ramsay ​(m. 1996)​Anak4Karier kulinerGaya masakPrancis, Italia, Britania Rating Michelin Stars Good Food Guide Restoran saat ini R...

 

Railway station in Punjab, India This article needs additional citations for verification. Please help improve this article by adding citations to reliable sources. Unsourced material may be challenged and removed.Find sources: Morinda Junction railway station – news · newspapers · books · scholar · JSTOR (August 2020) (Learn how and when to remove this template message) Morinda JunctionExpress train and Passenger train stationIndian Railways logoGener...

Northern State Correctional FacilityLocation2559 Glen Road, Newport, Orleans County, Vermont, USACoordinates44°54′24″N 72°11′26″W / 44.906757°N 72.1905832°W / 44.906757; -72.1905832StatusOperationalSecurity classMediumCapacity433Population417 (as of FY2010[1])Opened1994The Northern State Correctional Facility (NSCF) is a state prison in the city of Newport, Orleans County, Vermont, USA. It holds up to 433 medium security male prisoners[2]...

 

هذه القائمة غير مكتملة. فضلاً ساهم في تطويرها بإضافة مزيد من المعلومات ولا تنسَ الاستشهاد بمصادر موثوق بها. هذه قائمة بالقذائف الصاروخية وقذائف الهاون على إسرائيل التي تقوم بها الجماعات الفلسطينية المسلحة و/ أو الجماعات الشيعية الإسلامية أو الجماعات السنية المسلحة من لبن...

 

1896 play by Alfred Jarry For the mascot dog, see Ubu Productions. Ubu RoiProgramme from the premièreWritten byAlfred JarryDate premieredDecember 10, 1896 (1896-12-10)Place premieredParisOriginal languageFrenchSeriesUbu CocuUbu Enchaîné Ubu Roi ([yby ʁwa]; Ubu the King or King Ubu) is a play by French writer Alfred Jarry, then 23 years old. It was first performed in Paris in 1896, by Aurélien Lugné-Poe's Théâtre de l'Œuvre at the Nouveau-Théâtre (today, the T...

Bangladeshi legal scholar Maimul Ahsan KhanKhan in 2019Born (1954-12-22) December 22, 1954 (age 68)Chandpur, BangladeshNationalityBangladeshiRelativesHashem Khan (cousin)Academic backgroundAlma materTashkent State University, University of California, DavisAcademic workInstitutionsUniversity of Dhaka Islamic University, BangladeshNotable worksHuman Rights in the Muslim World: Fundamentalism, Constitutionalism, and International Politics[1] Maimul Ahsan Khan (Bengali: মাইম...

 

Pertempuran Wenden (1578)Bagian dari Perang LivoniaKastel Cēsis (Wenden)Tanggal21 Oktober 1578LokasiCēsis, Latvia57°18′50″N 25°16′8″E / 57.31389°N 25.26889°E / 57.31389; 25.26889Koordinat: 57°18′50″N 25°16′8″E / 57.31389°N 25.26889°E / 57.31389; 25.26889Hasil Kemenangan Swedia-PolandiaPihak terlibat Swedia Persemakmuran Polandia-Lituania Ketsaran RusiaTokoh dan pemimpin Andrzej Sapieha,Göran Boije[1] Ivan Galit...

 

Strategi Solo vs Squad di Free Fire: Cara Menang Mudah!