Arheološko područje Vranjevo selo

Arheološko područje Vranjevo selo je lokalitet u današnjem opštinskom središtu Neumu, Bosna i Hercegovina. Na njemu su pronađeni nalazi iz ilirskog, rimskog i perioda srednjovjekovne bosanske države.

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 20o4. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se nalazište proglasi za nacionalni nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, (predsjedavajući), Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik sačinjavaju ostaci rimskog naselja, nekropola sa stećcima i pokretno naslijeđe koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Tumul iz ilirskog perioda

Tokom 2006. god, u sklopu proširenja trase magistralne ceste Neum–Stolac, obavljena su urgentna zaštitna istraživanja što je rezultiralo prikupljanjem i spašavanjem vrijedne arheološke građe.[2]

Pronađeni su vrijedni nalazi materijalne kulture iz perioda željeznoga doba, iz ilirskog ratničkog groba (tumulusa) s više ukopa. Riječ je o bogatom i dobro očuvanom nalazu vojne opreme, nakitne garniture nošnje te o priloženom bogatom keramičkom servisu za piće različitih tipova. Predmeti odražavaju snažnu povezanost s glasinačkim te srednjobalkanskim horizontom kneževskih grobova, sa materijalom iz domaćih proizvodnih središta. S druge strane svjedoče i o importima iz klasičnog grčkog i makedonskog miljea. I ovdje je potvrđena teza o dobro strukturiranoj ratničkoj aristokratiji toga vremena.[3]

Arheološko nalazište pripadalo je ilirskom plemenu Daorsa, te se zaključuje da su Daorsi, još iz svog prehelinističkog perioda, na ušću Neretve veoma rano uspostavili, stvarali i njegovali kontakte s Grcima i ostalima.[2]

Ilirski šljem

Nalazi

Igle

  • Riječ je o dvojnim iglama s „M“ oblikovanom glavicom, one s okruglim presjekom žice i igala i glavica, kao i one čija je žica na glavici četvrtasto profilirana, izrađenima od obične glatke brončane žice. Ovaj tip igala je znatno brojniji i ekskluzivniji izrađen od plemenitih metala. Zastupljene su u kneževskim grobovima središnjeg balkanskog prostora s kraja 6. i početka 5. st. pne, odnosno područja Glasinačke kulture. Zbog njihove koncentracije, brojnostit i tipološke varijabilnosti za područje Balkana, nazvane su balkanski tip igala. Dvojne igle s „M“ oblikovanom glavicom potječu i iz skitskih nalazišta Ukrajine, iz Poltavske oblasti, na Dnjepru.
  • Igle s raskovanom i uvijenom glavicom mlađe varijante kojih je zastupljeno ukupno 7 primjerka. Te su igle uobičajeni nalaz na prostoru šire regije (Grudina kod Ljubomira, Gradac (Neum), Radimlja, Gradina na Ošanićima, Gubavice kod Mostara).

Lučne jednopetljaste fibule od bronze

  • lučna fibula sa sedlasto uvijenom četvrtastom nogom ili varijanta fibule tipa Novi Pazar, koje inače potiču isključivo iz ženskih grobova.
  • lučna fibula s narebrenim lukom, trapeznom nogom i kuglicom na njezinu kraju, u širem smislu poznatijom još i kao tip Arareva gromila (prema nalazu na Glasincu). Kulturološki i hronološki ovaj tip obilježavao je glasinačko područje s početkom u IVc–2 fazi, budući da su razvijeniji oblici, masivnije i veće fibule bile značajnije i vodeće za sljedeću, Va fazu. Geografska rasprostranjenost i kulturološka obilježja dovela su do su naziva tzv. Glasinačka fibula. Značajna je za ženske grobove, iako je nalazimo i u muškim grobovima, što potvrđuju grobovi iz Glasinca. Upravo su ondje te fibule zabilježene i s dvojnim iglama.
  • fibula tipa protocertosa s kuglicom na kraju noge smatra se obilježjem jadranske kulture, gdje je često nalažena u kombinaciji s drugim tipovima fibula. Rasprostirala se stoga na širokom području od Caput Adriae i njezina zaleđa pa sve duž istočne obale Jadrana, te središnjeg i južnog prostora Italije. Te fibule prenosile su se najviše pomorskim komunikacijama.

Kalotna pojasna kopča

Pronađena je okrugla kalotna, ili rozetna, pojasna funkcionalna kopča s laticama na vijencu i sa središnjom velikom zakovicom, slabe očuvanosti. Srodne kopče nađene su u Donjoj Dolini na Savi, Gotovuši, na području Skadarskog areala i kulture Mati u Albaniji, i sve dalje do Olimpije. Ti su nalazi okvirno smješteni u fazu IVb–IVc2 glasinačke kulture, s dugim trajanjem od 7. i kroz čitavo 6. st. pne.[4]

Jantarna zrna

U grupu egzotičnih predmeta dolaze četiri jantarna zrna koja, s obzirom na njihovo porijeklo i značaj, najčešće obilježavaju luksuzne dijelove nakitnih garnitura. Sva su izrazito malih dimenzija i mogu se pripisati tipu 8a–b, ovalnog i pljosnatog oblika.

Ilirski šljem

Vojnu opremu obrambenog karaktera obilježavaju dva šljema ilirskog tipa koje se svojim morfološkim, tehnološkim i stilskim odlikama mogu pribrojiti njihovoj posljednjoj ili najmlađoj varijanti III A2. Svi očuvani dijelovi ukazuju na klasičnu formu s dvije izdužene a zaobljene paragnatide, s četvrtastim otvorom za lice i sa dva istaknutija rebra po sredini zaobljene kalote, koja započinju na čeonom dijelu iznad trna i završavaju na stražnjem dijelu iznad alke, između kojih su urezane tri linije. To je ležište u kojeg su se umetale i pričvršćivale perjanice.

Koplja

Na ovom nalazištu željezni vrhovi kopalja su najbrojnija, ali i najoštećenija grupa nalaza. Bila su dio vojne opreme ratnika, i ratničke aristokratije šireg balkanskog prostora, već od polovine 6. i posebno tokom 5. i 4. st. p.n.e., i to po više njih u kompletu.

Štit

Među mnogim ulomcima željeznih ostataka, nalazi se i jedan koji bi mogao biti dio štita, izrađen od organskog materijala – kože ili drveta, sa željeznom grbom.

Rimski period

Ranijim arheološkim istraživanjima iz 1984. i 1985. otkriveni su ostaci građevine rimskog naselja, sakralni objekat u obliku stuba na kojem se nalazi krst, te ostaci zidova. Time je potvrđeno je da je u Vranjevu selu u 1. st. n. e. postojalo značajno rimsko naselje koje je u kontinuitetu trajalo sve do 6. st. Bilo je locirano uz cestu koja je vodila u antički Diluntum (Stolac) i vezivalo se na cestu Narona-Epidaurum ili Narona-Leusinium. Ime naselja nije poznato.

Reference

  1. „Arheološko područje – ostaci rimskog naselja i srednjovjekovna nekropola sa stećcima u Vranjevom selu”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 202. [mrtav link]
  2. 2,0 2,1 „MARTINA BLEČIĆ KAVUR - IVANKA MILIČEVIĆ-CAPEK - O horizontu ratničkih grobova 5. stoljeća pne. na prostoru istočne obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer novog nalaza iz Vranjeva Sela kod Neuma”. Institut za arheologiju u Zagrebu, Vol. 28 (2011), str. 31-94. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  3. „Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura – V. Glasinački kneževi”. Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. Arhivirano iz originala na datum 8. 6. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. „Salmedin Mesihović: Ilirike”. Filozofski fakultet Sarajevo, 2014.. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-12. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Strategi Solo vs Squad di Free Fire: Cara Menang Mudah!