Filozofski fakultet u Zagrebu, visokoškolska nastavno-znanstvena ustanova za humanističke i društvene znanosti u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Povijest Filozofskoga fakulteta datira od 23. rujna 1669. godine kada se diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznaju status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.
Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773., kada papa Klement XIV. raspušta isusovački red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.
Od 1961. godine Filozofski je fakultet smješten u zgradi površine 15.616 m² na adresi Ivana Lučića 3.[1] Akademske godine 2002./2003., umjesto klasifikacijskih ispita za svaki studij pojedinačno, na inicijativu je tadašnjega dekana dr. sc. Nevena Budaka uveden jedinstveni klasifikacijski ispit koji se sastojao od četiri testa: testa apstraktnog mišljenja, testa opće kulture, testa jezične kulture i testa opće obaviještenosti (koji je tada proveden prvi i posljednji put). Akademske godine 2005./2006. do tada slobodni studiji portugalskog, rumunjskog i švedskog jezika i književnosti počinju se studirati kao punopravni preddiplomski studiji[2], dok se četverogodišnji dodiplomski studiji prestaju izvoditi u skladu s uvođenjem bolonjskoga procesa. Iduće akademske godine pokreće se i interdiciplinarni doktorski studij [3] medievistike, koji pokriva područja arheologije, diplomatike, egdotike i kronologije, komparativne književnosti, kroatistike - staroslavenskog jezika i hrvatskog glagoljaštva, latinskog jezika (klasične filologije), paleografije (latinske i glagoljske), povijesti, povijesti umjetnosti i romanistike. Voditelj studija je prof. dr sc. Neven Budak.
Fakultet danas organizira 42 sveučilišna preddiplomska (32 dvopredmetna i deset jednopredmetnih) te 33 diplomska studija (4 jednopredmetna i 29 dvopredmetnih). Osim njih, izvode se i slobodni studiji japanologije i sinologije nakon kojih se stječe odgovarajući certifikat.[4]
Filozofski fakultet organizira jednopredmetne i dvopredmetne studije nastavničkog i nenastavničkog smjera koji se izvode u okviru 23 odsjeka i 108 katedri. Izuzev studija psihologije, koji je isključivo jednopredmetni, ostali se studiji mogu neograničeno međusobno kombinirati.
Na Filozofskom fakultetu djeluje niz studentskih udruga i klubova. Većina je okupljena u Savez studentskih udruga Filozofskoga fakulteta (SSUFF).
Udruga bivših studenata Filozofskog fakulteta Alumni, čiji je predsjednik dekan Filozofskoga fakulteta dr. sc. Damir Boras, osnovana je s ciljem promicanja struke te povezivanja bivših studenata i samoga Fakulteta s drugim domaćim i stranim ustanovama.[5]
45°47′48″N 15°58′16″E / 45.7967258684181°N 15.9710419178009°E / 45.7967258684181; 15.9710419178009