Etiopska visoravan (stariji naziv Abesinsko visočje) je veliki plato ispresjecan planinskim masivima koji se proteže u obliku slova L od Eritreje, Etiopije, do sjeverne Somalije i Roga Afrike. Etiopska visoravan tvori najviši i najveći plato na cijelom Afričkom kontinentu, kojem visina rijetko pada ispod 1500 m, a planinski visovi se uzdižu do 4550 m.
Zbog toga Etiopsku visoravan često zovu Krov Afrike zbog svoje veličine i visine. [1] Ponekad ovu visoravan zovu Eritrejska visoravan ili Eritrejsko gorje.
Na jugoistočnom dijelu visoravni, najviši vrhovi nalaze se u zoni Bale u etiopijskoj regiji Oromia, to su Planine Bale u Nacionalnom parku Planine Bale, i gotovo su jednako visoke kao one u Gorju Semien, sa vrhovima iznad 4000 m, kao što je Planina Tulu Demtu (sa svojih 4,337 m, to je drugi najviši vrh u Etiopiji) i Batu (4,307 m).
Geološke karakteristike
Dendi Caldera, ugasli vulkan na Etiopskoj visoravni
Etiopska visoravan počela se uzdizati prije 75 milijuna godina, kad je magma iz zemljine utrobe uzdignula široku kupolu drevnih afričkih stijena (afrički kraton). Tad je nastala i velika rasjedna dolina koja je podijelila plato Etiopske visoravni na tri dijela, i odvojila Južnoarapsko gorje Arapskog poluotoka koje je geološki dio drevnog etiopskog gorja, rasjedom koji je ispunilo Crveno more i Adenski zaljev i odvojio Afriku od Arabije
Ekosistem visoravni
Neposredna blizina ekvatora čitavoj etiopskoj visoravni daje neočekivano umjerenu klimu. Kako je plato ulančan, visoke planine predstavljaju barijeru za monsunske vjetrove koji u kišnoj sezoni, od juna do sredine septembra, dolaze iz Indijskog oceana.
Te jake kiše uzrokovale su ljetne poplave Nila, fenomen koji je u antičko doba zbunjivao Grke.
Slično kao i ostala planinska područja Afrike, Etiopska visoravan ima osebujnu floru i faunu, tzv afroplaninsku.
Izvori
↑Paul B. Henze, Layers of Time (New York: Palgrave, 2000), str. 2
