Baranjska županija (latinski: Comitatus Baraniensis, mađarski: Baranya vármegye, sh. Baranjska županija, njemački: Komitat Branau) je bila županija, odnosno upravna jedinica srednjovekovne Kraljevine Ugarske (11-16. vek), habzburške Kraljevine Ugarske (između 17. i 20. veka), a potom i pokrajine Banat, Bačka i Baranja u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1921. godine). Upravno sedište županije bio je grad Pečuj (danas u sastavu Mađarske). Veći deo teritorije ove županije je danas u okviru Mađarske, dok je manji deo u okviru Hrvatske.
U vreme Austrougarske, Baranjska županija se graničila sa županijama Šomođ, Tolna, Bačko-bodroškom i Virovitičkom (ova poslednja je bila u sastavu Hrvatske-Slavonije). Županija se nalazila u regiji Baranja, duž reka Dunav i Drava. 1910. godine je površina županije iznosila 5.176 km².
Županija je formirana u 11. veku kao jedna od županija Ugarske i prvobitno je obuhvatala područja sa obe strane reke Drave (današnju Baranju i deo današnje Slavonije). Nakon osmanskog osvajanja u 16. veku, županija prestaje da postoji, a ovde se formira Mohački sandžak, administrativna jedinica Osmanskog carstva.
Krajem 17. veka, ovo područje postaje deo Habzburške monarhije, a Baranjska županija se obnavlja u okviru Habzburške Ugarske. Nova županija je, međutim, za razliku od srednjovekovne, obuhvatala samo područja na levoj obali Drave.
Raspadom Habzburške monarhije (Austrougarske) 1918. godine, ovo područje ulazi u sastav pokrajine Banat, Bačka i Baranja, koja je bila deo Kraljevine Srbije, a potom i Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Baranjska županija je bila jedna od administrativnih jedinica Banata, Bačke i Baranje 1918-1921. godine.
Trijanonskim sporazumom iz 1920. godine, predviđena je podela Baranje i Bačke između Kraljevstva SHS i Mađarske. Zbog nezadovoljstva ovom odlukom, deo stanovništva u delovima Baranje i Bačke koji su trebali da pripadnu Mađarskoj proglasio je 1921. godine kratkotrajnu Baranjsko-bajsku republiku. Nakon propasti ove republike, veći deo Baranje ušao je u sastav Mađarske gde je organizovan kao Baranjska županija. Manji, južni deo Baranje, koji je ostao u sastavu Kraljevstva SHS uključen je u sastav nove Bačko-baranjske županije.
Jugoslovenski deo Baranje je 1941. godine okupirala Mađarska, koja ga je uključila u svoju Baranjsku županiju. Ova županija je između 1941. i 1944. godine ponovo imala granice kao u doba Austrougarske. Nakon Drugog svetskog rata, jugoslovenski deo Baranje je najpre uključen u sastav autonomne Vojvodine, a potom u sastav Hrvatske, jedne od republika nove socijalističke Jugoslavije.
Govorni jezici, 1910. godine:
Religija, 1910. godine:
Početkom 20. veka, upravna podela Baranjske županije bila je sledeća: