Aleksandar III Makedonski, na povratku iz Korinta, gdje je potvrdio očevsavez protiv Perzije prolazi kroz Delfe gdje ga pitijska svećenica proglašava "nepobjedivim". Potom s vojskom ide na sjever kako bi na Dunavu osigurao sjevernu granicu svog kraljevstva. Probivši se kroz prijevoj Šipka, tuče Tribale, a potom na Dunavu tuče Geti. Na kraju pohoda se okreće na zapad i tuče savez ilirskih plemena koji je namjeravao napasti Makedoniju.
Za vrijeme Aleksandrovog pohoda se po Grčkoj šire glasine da su ga ubili Iliri, na što Atena i Teba dižu ustanak protiv makedonske vlasti. Aleksandar se munjevito s vojskom prodire na jug te zauzima i potom razara Tebu, pri čemu je ubijeno 6.000 ljudi, a svi preživjeli stanovnici prodani u roblje.
Aleksandar potom dolazi pred Atenu i traži predaju pobunjeničkih vojskovođa Haresa i Haridema. Hares bježi u Troadu, a Haridem u Perziju. Aleksandra, međutim, spretni govornik i diplomat Demad uvjerava da se prema Ateni odnosi blago, pa Aleksandar čak odustaje zahtjeva da se protjera čelnik anti-makedonske stranke Demosten.
Aristotel se iz Makedonije, gdje je poučavao Aleksandra, vraća u Atenu gdje otvara peripatetičku školu i gimnazij zvan Licej, koji sadrži prirodoslovni muzej, zoološki vrt i biblioteku.
