Zagrebačka prigradska željeznica

Vlak HŽ 6112 za Harmicu

Zagrebačka prigradska željeznica sustav je prigradskih željezničkih linija koje povezuju Zagreb s okolnim gradovima i općinama.

Zagrebačka prigradska željeznica
dalje za Ogulin Karlovac Centar Karlovac Harmica Draganići Sutla Lazina pogledati donji dijagram Laduč Zabok Domagović Veliko Trgovišće Savski Marof Žeinci Jastrebarsko Luka Brdovec Kupljenovo Desinec Pojatno Zaprešić Savska Novi Dvori Zdenčina Zaprešić Mavračići Podsused stajalište Horvati Gajnice Hrvatski Leskovac Kustošija Remetinec Zagreb Zapadni kolodvor  1  Zagreb Glavni kolodvor  2  4  6  9  13  Zagreb Klara Maksimir Buzin Trnava Odra Čulinec Velika Gorica Sesvetska Sopnica Mraclin Sesvete Turopolje Sesvetski Kraljevec Peščenica Dugo Selo Lekenik Božjakovina Greda Ostrna Stupno Vrbovec Sisak Prečec stajalište Sisak Caprag Gradec stajalište dalje za Novsku Ivanić-Grad Deanovec Širinec Repinec Novoselec Remetinec Križevački Ludina Križevci dalje za Novsku Poljanka Haganj Brezovljani Škrinjari Sveti Ivan Žabno Cirkvena Hrsovo Rovišće Žabjak Klokočevac Stare Plavnice Bjelovar dalje za Kloštar

Zagrebačka prigradska željeznica (Zabok)
dalje za Đurmanec Krapina Pristava Krapinska Velika Ves Dukovec Sveti Križ Začretje Štrucljevo pogledati gornji dijagram Zabok Hum-Lug Oroslavje Dubrava Zabočka Stubičke Toplice Špičkovina Donja Stubica Bedekovčina Gornja Stubica Poznanovec Zlatar Bistrica dalje za Varaždin

Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70 000 putnika. U 2006. godini prevezeno je 27 325 000 putnika.^[1] Prva prigradska željeznička linija uvedena je 1992. na relaciji Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo. 2010. godine ta linija je produžena od Savskog Marofa do Harmice. Dionica Savski Marof – Dugo Selo najfrekventnija je željeznička pruga u Hrvatskoj, s najvišom prosječnom putnom brzinom i najvećim brojem prevezenih putnika. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema Sisku, Karlovacu, Križevcima i Zaboku, a zajedno s područnim vlakovima iz Varaždina, Novske, Koprivnice i Bjelovara, HŽ je 2007. ukupno nudio 350 vlakova dnevno.^[2]

U planu je izgradnja novih stajališta: Avenija Vukovar, Savski most, Trokut i Buzin, rekonstrukcija stajališta Remetinec i Odra i izgradnja perona u kolodvorima Velika Gorica, Zagreb Klara i Hrvatski Leskovac. ZET je u suradnji s HŽ-om uveo zajedničku mjesečnu i godišnju kartu (pokaz), koja vrijedi i u prigradskom željezničkom prometu, kao i na tramvajskim i autobusnim linijama ZET-a.

Gradsko-prigradske linije

• Harmica – Savski Marof – Zagreb GK – Dugo Selo
• Zagreb GK – Karlovac centar – (Ogulin)
• Zagreb GK – Sisak Caprag – (Novska)
• Zagreb GK – Dugo Selo – Križevci / Bjelovar – (Koprivnica)
• Zagreb GK – Dugo Selo – Ludina – (Novska)
• Zagreb GK – Zabok – Zlatar Bistrica – (Varaždin)
• Zabok – Krapina – (Đurmanec)
• Zabok – Gornja Stubica

Linije nemaju vlastiti broj ili službenu boju.

Prva i najvažnija prigradska linija je Harmica – Dugo Selo koja prolazi kroz zapadni i istočni dio Zagreba. Za razliku od većinu linija, ona počinje i završava izvan Zagreba te koristi Glavni kolodvor kao usputnu stanicu.

Vozni park

Uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba ishodovalo je povećanju broja vlakova i prevezenih putnika. U gradsko-prigradskom željezničkom prijevozu u Zagrebu koristi se 10 elektromotornih garnitura, dok je u suradnji s Gradom Zagrebom izvedena rekonstrukcija šest garnitura. HŽ je uz financijsku potporu Grada Zagreba, u razdoblju od 2009. do 2012.^[3] godine planirao nabavku 18 elektromotornih vlakova.^[1]

Tip vlaka	Slika	Relacije
HŽ 6111		Zabreb GK – Karlovac Centar Zabreb GK – Križevci Zagreb GK – Ludina Zagreb GK – Zabok
HŽ 6112		Harmica – Dugo Selo Zagreb GK – Ludina Zagreb GK – Zabok Zagreb GK – Križevci
HŽ 7023		Zagreb GK – Zlatar Bistrica
HŽ 7121		Zagreb GK – Bjelovar Zabok – Zlatar Bistrica

Izvori

1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. studenoga 2007. Pristupljeno 9. listopada 2007.
2. Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. srpnja 2007. Pristupljeno 9. listopada 2007.
3. Tribina prometna strategija 21. rujna 2009.^{[neaktivna poveznica]}