Velika župa Vrhbosna bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH. Sjedište joj je bilo u Sarajevu, a djelovala je od 21. lipnja 1941. do 8. svibnja 1945. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojeg je imenovao poglavnik. Za župana Velike župe Vrhbosne postavljen je Ismet-beg Gavran Kapetanović.[1] Uvođenjem redovne državne uprave prvi veliki župan postao je prvak Muslimanske organizacije iz Žepča i stari disident JMO-a prije 1929. Derviš Omerović. Od studenoga 1943. do studenoga 1944. veliki župan bio je Muhamed Kulenović.[2]
Velika župa Vrhbosna obuhvaćala je područje kotarskih oblasti:[3]
i grad Sarajevo.
Preustrojem velikih župa u NDH Zakonskom odredbom o velikim župama od 5. srpnja 1944. priključeni su kotari Fojnica i Visoko iz ukinute v. župe Lašve-Glaža, a kotari Srebrenica i Vlasenica priključeni su v. župi Usori-Solima.[3]
Zagorje • Prigorje • Bilogora • Baranja • Vuka • Posavje • Livac i Zapolje • Gora • Pokupje • Modruš • Gacka i Lika • Vinodol-Podgorje • Bribir-Sidraga • Cetina • Hum • Dubrava • Vrhbosna • Usora-Soli • Lašva-Glaž • Pliva i Rama • Krbava-Psat • Sana-Luka
Zagorje • Prigorje • Bilogora • Baranja • Vuka • Posavje • Livac-Zapolje • Gora-Prigorje • Pokupje • Modruš • Lika-Gacka • Vinodol-Podgorje • Bribir • Cetina • Sidraga-Ravni Kotari • Hum • Dubrava • Vrhbosna • Usora-Soli • Lašva-Pliva • Krbava-Psat • Sana-Luka • Raša
glavni grad Zagreb • kotari • općine