Tomišlja su naseljeno mjesto u sastavu općine Kalinovik, Republika Srpska, BiH.
Povijest
Tomišlja su dio Donjeg Borča. U Tomišlju je postojala hrvatska katolička zajednica. Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća, a Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala su uloškoj općini.[1] Tomišlja pripadaju sjevernom dijelu nevesinjske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u predjelu zvanom Donji Borač, u kojem je nekad bio bio veći broj Hrvata katolika. Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe, ali prvi svjetski rat odgodio je gradnju u Klinji.[2] Rastuća katolička zajednica bila je toliko narasla da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča.[3][2] Na kraju je crkva sagrađena u Ulogu 1937. godine.[2]
Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjskog kraja. Mnogi su otišli, već 1941. planištarima je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.[4]
Godina 1942. bila je osobito teška za tomišaljske katolike, kad je ubijeno je i nestalo: 7 osoba prezimenom Bogdanovića i Marića. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.[1]
U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.[5] Poslije drugog svjetskog rata nestali su katolici iz Tomišlja.[6]
Stanovništvo
| Tomišlja
|
| godina popisa
|
1991.
|
1981.
|
1971.
|
1961.
|
| Hrvati
|
|
|
|
|
| Srbi
|
2 (7,143%)
|
2 (5,882%)
|
10 (9,091%
|
21
|
| Muslimani
|
26 (92,86%)
|
32 (94,12%)
|
100 (90,91%
|
96
|
| ostali
|
|
|
|
5
|
| ukupno
|
28
|
34
|
110
|
122
|
Izvor
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
| Naseljena mjesta općine Kalinovik - popis 1991. |
|---|
| | | | Napomena: Na popisima 1971. i 1981. godine postojala su i naseljena mjesta Mirin Do i Romani. Ova naselja su na popisu 1991. ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. |
|
