Privlaka (Zadarska županija)

Privlaka
grb
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska
Načelnik	Gašpar Begonja
Naselja	1 općinsko naselje
Površina	11,1 km^2 [1]
Površina središta	11,1 km^2
Koordinate	44°16′N 15°08′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2128 [2]
– gustoća	192 st./km^2
Urbano	2128
– gustoća	192 st./km^2
Odredišna pošta	23233 Privlaka [3]
Stranica	privlaka.hr
Privlaka Privlaka na zemljovidu Hrvatske

Plaža u Privlaka

Most povezuje Privlaku i Otok Vir

Privlaka je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj i turističko odredište,^[4] smještena između otoka Vira i grada Nina.

Zemljopis

Smještena je na prostranom, ravnom poluotoku u pjeskovita tla (7 km dužine i 4 km širine) koji sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski kanal. Od Nina je udaljena 2 km, a od Zadra 18 km. Odlikuje se blagom sredozemnom klimom s oko 2540 sunčanih sati godišnje.^{[nedostaje izvor]}

U njezinoj se blizini nalaze se Park prirode Velebit (50 km) i Nacionalni park Paklenica (30 km).^[4]

Stanovništvo

Općina/naselje Privlaka: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	548	669	725	831	941	1109	1400	1530	2179	2318	2364	2594	2281	2988	2199	2253	2128
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Prometna povezanost

Privlaka je na državnoj cesti D306, između Zadra i Vira, dvadesetak kilometara od Zadra, u blizini autoceste Zadar - Zagreb - Split i Rijeka. Zračna luka Zadar kao i trajekntna udaljena je 30 km.

Povijest

Kontinuitet naseljenodti u dijelu privlačkog poluotoka (današnjeg Gaza, Solina, Supetra i Gaja) ogleda se u nalazima kamenih izrađevina.^[5] Najraniji grobovi Liburna čije će naselje na otočiću u prostranoj laguni, antička Aenona (Nin), postati jedno od značajnijih uporišta, utvrđeni su na prostoru Privlake i nedalekih Vrsiju.^[6] Kontinuitet života na privlačkom poluotoku nastavio se u antičkom razdoblju i kasnije. Prvi pisani spomen Privlake sačuvan je iz 1296. gdje se spominje kao vinogradarsko mjesto, a ona je kroz povijest poznata kao mjesto pomoraca, ribara, a posebno kao sabunjara (pjeskara). Velike količine vode i plodno tlo od prapovijesti su omogućavali život na privlačkom poluotoku. Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine. Zadranin Ivan sin Mira iz Nina, zamolio je toga dana zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka – moj vinograd u Privlaci. U toj ispravi - oporuci ili teštamentu Ivana podrijetla iz Nina, a nastanjenog u Zadru, sačuvan je prvi pisani spomen Privlake.^[7]

Prema najstarijim dokumentima, Privlaka je bila sastavni dio ninskog distrikta.^[8] Moglo bi se reći da je Privlaka bila šire područje grada Nina, a u skolpu crkvenog ustroja Privlaka je bila jedna od župa Ninske biskupije.^[9]

Od dosad objavljenih spisa zadarskih bilježnika, Privlaka se spominje u nekoliko dokumenata prvog objavljenog sveska Spisi zadarskog bilježnika Andrije pok. Petra iz Cantùa u Lombardiji za razdoblje od 1353. do 1355. godine. Riječ je o četirima kupoprodajnim ugovorima u kojima se prodaju solane na području Privlake, ninskim i zadarskim trgovcima i obrtnicima. Među objavljenim izvorima za navedeno razdoblje, dokumenti u kojima se ime Privlaka spominje po prvi put su listine koje predstavljaju pravni dokument o kupoprodajnim ugovorima ili obiteljskoj ostavštini, pri čemu je uvijek riječ o kupoprodajnim ugovorima zemljišta koje su srednjovjekovni plemići zadarskoga distrikta imali u mjestima u Privlaci.

Podatci o Privlaci također se nalaze u objavljenu Inventaru dobara Mihovila Suknara pok. Petra iz godine 1385.

Nakon samo šest dana provedenih u privlačkoj župi, don Eugena Šutrina ubila su u noći 26. studenoga 1945. ubila dvojica nepoznatih muškaraca.^[10]

Nakon Domovinskog rata Privlaka je bila u sastavu Grada Nina (1993. – 1997.), a od 1997. se izdvaja i postaje samostalno općinsko središte.

Gospodarstvo

Danas je Privlaka turističko mjesto, prije svega zahvaljujući brojnim pješčanim uvalama (na nekim mjestima i s ljekovitim blatom). Mjesto je poznato po sabunjarima, ljudima koji su vadili morski pijeska i na svojim ga drvenim brodovima (trabakulima, bracerima i leutima) razvozili uzduž cijele hrvatske obale.

U vinogradima se uzgaja privlačka bilina, autohtona vinska sorta.

Spomenici i znamenitosti

U okolici Privlake mogu se naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta, olupine i sl.

• Župna crkva sv. Marije iz 19. st.
• Crkva sv. Barbare iz 13. st.
• Ostatci crkve sv. Kate iz 14. st.
• Crkva sv. Vida iz 14. st
• Crkva sv. Petra iz 17.st.
• Crkva sv. Kristofora (1398.) od koje danas ništa nije ostalo.^[11]

Obrazovanje

U središtu je mjesta Osnovna škola Privlaka, koja je nekoć nosila ime „Vlado Bagat”.

Kultura

U Privlaci djeluje Kulturno umjetničko društvo „Privlaka” (osnovano 2002.), ženska Klapa „Libar” te Aktiv dobrovoljnih davaoca krvi.

Šport

• NK Sabunjar Privlaka
• Nogometni klub Mladost (osnovan 1951.)
• Košarkaški klub „Sabunjar“
• Šahovski Klub „Sveti Vid”
• Sportsko-ribolovno društvo „Morski Konjić”^[12]

Poznate osobe

• Mihovil Mijo Kapović, pravnik i političar
• Josip Skoblar, nogometaš
• Linda Begonja, glumica
• Josip Kolanović, arhivist i povjesničar

Izvori

1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
4. O Privlaci. Općina Privlaka. 20. srpnja 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
5. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 56.
6. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 60.
7. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 83.
8. Spisi zadarskih bilježnika, Zagreb, 1906., 99-91, 390.
9. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 99.
10. Komemoracija za ubijenog svećenika don Eugena Šutrina ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 26. studenoga 2020.
11. Privlaka | Zadarske nadbiskupije. zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
12. Nogometni klub Mladost. opcina-privlaka.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2022.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.