Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska. Status grada stekla je 2013. godine, a do tada je imala status općine.[4] Nalazi se na staroj cesti Zagreb - Beograd, do izgradnje današnje autoceste A3 najkraćeg puta paralelno uz Savu s istoka na zapad države i obratno.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Popovača ima 11.905 stanovnika.[5]
Grad Popovača: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5869
5614
5980
6413
7647
10400
10878
13007
13486
14400
14147
12958
12269
11822
12701
11905
10255
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Kutina. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Kutini. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Popovača: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
437
591
655
764
899
1273
1390
1750
2234
2144
2002
3110
3663
3596
4312
4207
3633
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
2021.
Napomena: U 1953. i 1961. dio podataka sadržan je u naselju Podbrđe. Sadrži podatke za bivše naselje Ribnjača od 1910. do 1961. U 1991. pripojeno je naselje Veliko Brdo. Od 1890. do 1981. sadrži podatke za bivše naselje Veliko Brdo. U 1991. naselju je pripojen dio područja naselja Voloder. Do 1961. podaci za taj dio sadržani su u naselju Voloder. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Uprava
Gradonačelnk Grada Popovače je Josip Mišković (HSP).
Povijest
Povijest na području općine Popovača počinje vrlo rano, prije 18 milijuna godina. O tome svjedoče paleontološki ostaci biljnog i životinjskog svijeta pronađeni u Gornjoj Jelenskoj. Prvi tragovi ljudskog života pronađeni su već u prapovijesti i nastavljaju se kroz sva razdoblja do Rimljana. Blizina antičke Siscie pogodovala je razvoju života pa se, najvjerojatnije uz cestu koja je spajala Sisciju (Sisak) i Variannis (Kutina), nalazi veći kompleks rimske vile. Uz ovo nalazište u Osekovu, rimski arheološki materijal pronađen je i na drugim mjestima u općini (Donja Gračenica, Voloder).
Brojni arheološki ostaci iz razvijenog srednjeg vijeka (12 - 16 st.) potvrda su vjerojatnosti nastavka života ranijih vremena. Iz tog su razdoblja srednjovjekovne utvrde Jelengrad, Košutagrad (Košutgrad),[6]Garićgrad te Moslavinagrad (spominje se od 1316.), uz koji se razvila Popovača. Moslavinagrad su 1545. zauzeli Turci, nakon čijeg povlačenja utvrda propada. Pored njegovih ruševina grofovi Erdődy 1746. započinju izgradnju novog dvorca. U njemu je 1934. otvorena bolnica za neuropsihijatrijske bolesti.
Željezničku prugu Popovača dobiva 1897. godine, što čitavom kraju daje snažan razvojni zamah. Početkom 20. st. općina Popovača bila je gospodarski jako središte. U samom mjestu bila je upravna općina, pučka škola, pošta i brzojavna stanica, oružnička postaja, financijska straža, željeznička postaja, a još je uvijek egzistiralo i vlastelinsko dobro Moslavina sa stotinjak stanovnika. Godine 1913. puštena je u rad pilana u Popovači, a vinogradarstvo postaje sve jača grana gospodarstva u općini.
Uz sve veći razvoj obrta ne smije se zaboraviti ni stočni sajam, koji je već tada bio najjači u sjevernoj Hrvatskoj. Područje Moslavine već u 13. stoljeću kraljevskim ukazom dobiva sajam. Sajam je kasnije preuzela Popovača, održava se svake prve subote u mjesecu, a i danas je jedan od najvećih sajmova u sjevernoj Hrvatskoj.
.gif)
