Pavlinski samostan i crkva sv. Ane u Križevcima su nekadašnji pavlinskisamostan, a danas župni dvor i župna crkva u središtu Križevaca.
Pavlinski samostan je građen od 1699. do 1741. godine, a ideja je postojala i prije, u vrijeme povlačenja Turaka. Nastao je na posjedu Ivana Zakmardija, koji ga je darovao.[1] Pavlini su bili nositelji obrazovanja u Križevcima preko 120 godina poučavajući u osnovnoj školi, njemačkoj školi i gimnaziji. Car Josip II.1786. godine, ukida pavllinski red, samostan postaje župni dvor, a crkva župnom crkvom.
Samostan je hodnikom spojen s crkvom sv. Ane. Zgrada samostana ima jedan kat i klaustar, gdje su se nalazile školske prostorije. Na katu je bila knjižnica.
Crkva sv. Ane je jednobrodnaranobarokna s pravokutnim svetištem. Obnovljena je prema nacrtima Hermanna Bolléa. U crkvi se nalaze vrijedni predmeti i slike od gotike do rokokoa. Neke od slika pripadaju među najranije slike pavlinskog slikarskog kruga.
Prilikom obnove tornja crkve 2004. godine građevinski radnici pronašli su u "jabuci" kupole zanimljive poruke iz prošlosti nekadašnjih križevačkih gradonačelnika.[2]
Orgulje
FerdoHeferer je izgradio orgulje crkve 1891. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
I. manual C–f3
1.
Bourdon
16′
2.
Principal
8′
3.
Copula
8′
4.
Regal
4′
5.
Flauto dolce
4′
6.
Octav
2′
7.
Cornett IV
II. manual C–f3
8.
Geigenprincipal
8′
9.
Aeoline
8′
10.
Dolceana
4′
Pedal C–d1
11.
Subbass
16′
12.
Violonbass
16′
13.
Principalbass
8′
14.
Octavbass
4′
Spojevi: I-P, II-I.
Trakture su mehaničke s registarskim kancelama.
Izvori
↑Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.