Mimas (mjesec)

Mimas (Mima)
Mimas, snimio Cassini-Huygens
Otkriće
Otkrio	William Herschel
Datum otkrića	17. rujna 1789.
Privremena oznaka	Saturn I
Planet	Saturn
Grupa satelita	Unutarnji pravilni sateliti
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e)	0.0202
Prosječna udaljenost	185,520 km (xxxx AJ)
Orbitalni period (P)	0.9424218 d
Min. orbit. brzina	-->
Inkl. prema ekvatoru planeta	1.51°
Fizičke osobine
Srednji promjer	397.2 km (418.2×392.4×382.8 km)
Površina	~1,990,000 km²
Masa	3.84·10^19 kg
Volumen	~32,900,000 km³
Gustoća	1.17 g/cm³
Gravitacija na površini	~0.065 m/s²
Brzina oslobađanja	~ 160 m/s
Period rotacije	sinkrona rotacija
Albedo	0.77
Prosječna površinska temperatura	~ 64 K
Atmosferski pritisak	0 Pa
Nagib osi	0°

Mimas^[1] ili Mima (također Mimant, Saturn I), prirodni je satelit Saturna kojeg je 1789. otkrio William Herschel. Ime je dobio po gigantu Mimantu iz grčke mitologije. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 397,2 km i orbitalnim periodom od 22 sata 37 minuta i 5 sekundi. Kruži na udaljenosti od 185 520 km.

Ima masu od 3,84·10¹⁹kg, a srednja gustoća Mimasa je 1,17 g/cm³ što upućuje da je mjesec uglavnom načinjen od leda te možda manje količine kamena. Najuočljiviji oblik na mjesecu Mimasu je krater Herschel, koji pokriva gotovo trećinu njegova promjera; stijenke kratera su približno 5 km visoke, dok neki dijelovi dna kratera dostižu i dubinu od 10 km u odnosu na srednju razinu površine. Ima i neobičnu temperaturnu raspodjelu, temperatura tla je na jednoj polutci veća nego na drugoj.

Mimas ima i zanimljivo teturanje, koje je dvostruko veće od očekivanoga, s nagibom naprijed-nazad od 6 km. Tim iz SAD-a, Francuske i Belgije došao je do ovog zaključka 2014. godine. Još uvijek nije poznat točan razlog, a zasad najbolje objašnjenje je ocean ispod površine, kao kod Enceladusa, jer kora na oceanu može lako teturati. Kao alternativna objašnjenja spominju se i izdužena jezgra oblika ragbijaške lopte dimenzija 20 x 60 km, te krater Herschel kao mogući, ali ne baš vjerojatni razlog teturanja. Poput našeg Mjeseca, Mimas je prema Saturnu okrenut uvijek jednom istom stranom. I naš Mjesec također blago tetura. No kada su znanstvenici obavili sve proračune, zaključili su da se Mimas naginje naprijed – nazad punih šest kilometara. Za tijelo promjera manjeg od 400 kilometara to je jako puno, zapravo dvostruko više nego što bi se očekivalo na temelju njegovih dimenzija i orbite. Kada su dobili ove rezultate, stručnjaci su prvo pokušali utvrditi mogu li se oni objasniti deformacijom koja je nastala u području golemog kratera koji prekriva trećinu vidljive površine Mimasa. No čak i golema anomalija u masi, nastala u sudaru s nekim tijelom, nije mogla objasniti teturanje. Ako pod korom Mimasa uistinu postoji ocean vode, onda također postoji mogućnost da u njoj ima života.^[2]

Mjesec Mimas je poznat i po nadimku Zvijezda smrti jer nalikuje na zloglasnu svemirsku stanicu iz Ratova zvijezda.^[2]

Mimas, snimljen iz svemirske letjelice Cassini-Huygens. Slikom dominira krater Herschel (izvor:NASA).

Izvori

1. Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 594.
2. Na Zvijezdi smrti ima vode i života!?. Pristupljeno 11. veljače 2020.

Vanjske poveznice

Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Mimas, saturnov satelit  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2005. (Wayback Machine)