Maranovići

Maranovići
Maranovići, jedno od najstarijih naselja na otoku Mljetu
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/grad	Mljet
Najbliži veći grad	Dubrovnik
Površina	4 km^2 [1]
Koordinate	42°42′53″N 17°40′06″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	29 [2]
– gustoća	7 st./km^2
Odredišna pošta	20225 Babino Polje [3]
Pozivni broj	+385 20
Autooznaka	DU
Maranovići Maranovići na zemljovidu Hrvatske

Maranovići (tal. Maranòvici) su mjesto na otoku Mljetu, smjesteno na istočnom dijelu otoka.

Povijest

Prvo slavensko naselje na Mljetu bilo je Vrhmljeće, koje su Slaveni izgradili na nepristupačnim obroncima brda na istočnom dijelu otoka. Opadanjem opasnosti od gusarskih napada, stanovnici stare matice polako počinju silaziti na more te su tako osnovali naselje Okuklje. Daljnjim migracijama po otoku osniva se i naselje Žare i to na istom mjestu gdje je u rimsko vrijeme bilo naselja Žara. Jedan od osnivača mjesta Žare bio je Ivan Pribojević, koji je tamo kupio zemlju i počeo saditi vinograde. U isto vrijeme, ostali Vrhmljećani svoje novo naselje grade 500 metara sjeveroistočno od crkve sv. Marije od Brda te se na tom lokalitetu i danas nalaze ostaci suhozida nekoliko domova. U kupovini zemlje na tom području ističe se Marin Pribojeveć, brat Ivana Pribojevića, koji je otišao u Žare. Novoosnovano se naselje tokom 16. stoljeća javlja pod nazivom Lokvice. Tijekom osamdesetih godina 16. stoljeća u Lokvicama se javlja kuga te se preživjeli stanovnici sele na obronke plodnog polja. Prema najbogatijem članu bratstva Maranović - Pribojević, Ratku Maranoviću, naselje dobiva ime Maranovići, a polje ispod naselja - Maransko polje. Već 1589. godine naselje se razvija do te mjere da stanovnici sami biraju svoje suce. Mjesto je kontinuirano naseljeno do danas i nosi isto ime.

Stanovništvo

Crkva sv. Antuna u Maranovićima

Pogled iz Maranovića na vrlo razvedenu južnu obalu Mljeta. Na jednoj od ovih hridi sv. Pavao je doživio brodolom.

Zbog relativno lošeg položaja, Maranovići godinama gube svoje stanovništvo. Dio stnovnika je otišlo živjeti u Okuklje, dok mladi i dalje iseljavaju iz naselja zbog promjena u življenju. Maranovići danas imaju 54 stanovnika.^[4]

Naselje Maranovići: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	145	161	156	172	170	174	182	176	190	190	179	127	73	60	54	43	29
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem istoimenog dijela u samostalno naselje Okuklje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo

Maranovići se nalaze na obroncima plodnog polja pa se stanovništvo okrenulo poljoprivredi. U Maranovićima je postojao i pogon za preradu maslinovog ulja. Promjenama u gospodarstvu, sve se više ljudi okreće turizmu, dok se stariji ljudi još uvijek bave uzgojem maslina i vinove loze. Stanovnici Maranovića su se u manjoj mjeri bavili ribarstvom jer se ne nalaze na obali (svoju su luku izgradili u Okuklju).

Izvori

1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
4. DZS - Popis stanovništva 2001. godine

Literatura

• Dabelić, I. (1995.) Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas u: MLJET - prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta. Zagreb: HED i dr.