Centar za svemirsku i inovativnu tehnologiju Sisak je budući kampus i znanstveni program petorice hrvatskih znanstvenika koji planiraju pružanje stručnu pomoć u provođenju aktivnosti vezanih za svemirsku i inovativnu tehnologiju, razvijati nove inovativne proizvode za svemirsku industriju, podupirati inovativne projekte učenika i studenata Sisačko-moslavačke županije, ali i biti podrška europskoj svemirskoj industriji u suradnji s različitim institucijama i agencijama te razvijati akademske ideje u konkretne proizvode i nuditi ih globalnim tvrtkama.[1][2]
Prvi veliki projekt Centra će biti razvoj zaštite od svemirskog zračenja.
Osim mladih znanstvenika koji čekaju da se prihvate ozbiljnog posla, za projekt centra ključan je bio i idejni začetnik, Stevče Arsoski, profesor koji radi u Tehničkoj školi Sisak i pokretač je utrke solarnih automobila SOELA, Arsoski je rekao kako za svemirski centar u Sisku traje od 2016.[3]
Odlučeno je, 16. svibnja 2019. na Županijskoj skupštini Sisačko-moslavačke županije koja je prihvatila prijedlog Odluke o osnivanju Centra za svemirsku i inovativnu tehnologiju. Ideju je predložio HDZ-ov župan Ivan Žinić, a Centar bi, kako se navodi, trebao služiti kao podrška svemirskoj industriji.[4][5]
Opisana je i planirana djelatnost ustanove.
- stručna pomoć u provođenju aktivnosti usmjerenih na ispunjenje obveza koje nalažu zakoni i norme EU i RH u svezi sa svemirskom i inovativnom tehnologijom.
- razvoj novih inovativnih proizvoda za svemirsku industriju do razine patenta ili predindustrijsku proizvodnju.
- razvoj i stručna potpora inovativnim projektima učenika i studenata
- predstavljanje novih tehnoloških rezultata Ustanove na stručnim konferencijama,
- pružanje pravne pomoći u pripremi i provedbi EU projekata s područja razvoja svemirske i inovativne tehnologije,
.[6]
Zasad rade u prostorima Metalurškog fakulteta u Sisku, a tamo će i ostati sve dok se ne otvori svemirski centar, čija je gradnja predviđena na prostoru bivše vojarne u Lađarskoj. Trebalo bi se trebalo dogoditi 2021. s investicijom od 20 milijuna kuna iz fondova Europske unije.[7]