Bukovača (Bosanski Petrovac, BiH)

Bukovača
Entitet	Federacija BiH
Županija	Unsko-sanska županija
Općina/Grad	Bosanski Petrovac
Koordinate	44°30′47″N 16°25′37″E / 44.513°N 16.427°E
	Stanovništvo
– naselje (2013.)	152
	Bukovača Bukovača na zemljovidu BiH

Bukovača je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Zemljopis

Samo ime govori da je selo dobilo ime po bukvi koje sada više nema. Bukovača se nalazi na putu između Bosanskog Petrovca i Drinića. S istočne strane selo zatvaraju uzvišenja Đurinovača, Kukerda i Glavica, a s južne Vijojla i Bukovačko brdo. Zapadna strana je otvorena i tu se selo nadovezuje na selo Bara. Kuće su razbacane po grupicama: Budžak, Avala, Baljkovac, Podbukovača i Podđurinovača. U selu imaju dva-tri vrela.^[2]

Povijest

I ovo selo ima gradinu, na Stražbenici. Temelji su joj još vidljivi. A poznaje se i put do vrha Stražbenice. Tu je početkom prošlog stoljeća nađeno mnoštvo zemljanog i keramičkog posuđa. Nađen je i jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan brončani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko brončanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule. Pored Stražbenice, pored puta, postoji drevni rimski miljokaz (isti kao i na Oštrelju) pa bi se dalo zaključiti da se ovdje radi o rimskom fortifikacijskom utvrđenju dužine 400 metara.^[3]

U ravnom dijelu sela nalazi se ruševina neke stare građevine, kao duguljasta (20 m) humka i prostire se pravcem sjever-jug. Jednom prilikom se provalila pa se vidjelo da je to grobnica zidana bijelim kamenom. Uočeni su i natpisi za koje je kasnije utvrđeno da se radi o natpisu iz rimskog doba.^[4]^[5] I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i krečnog malter.

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći^[6]:

ukupno: 298

Srbi - 291
Jugoslaveni - 5
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći^[1]:

ukupno: 152

Srbi - 150
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

Izvori

↑ ^a ^b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. ožujka 2020.
↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
↑ Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33
↑ Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.
↑ Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.
↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. ožujka 2020.

[2] Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.

[3] Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33

[4] Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.

[5] Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988.

[6] Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]